U srijedu, 11. 12. 2024. u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin održan je 2. okrugli stol „Knjižničarska društva – nositelji stručnog razvoja“. Okrugli stol održan je u povodu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Knjižničarskog društva Varaždinske županije i 10. godine izlaženja časopisa Kontekst. Na okruglom stolu sudjelovali su Iva Morandini Ćavarović (Zagrebačko knjižničarsko društvo), Hrvoje Džanko (Knjižničarsko društvo Međimurske županije), Andreja Toljan (Voditeljica Županijske matične i razvojne službe) i Tina Bakšaj Hunjadi (Knjižničarsko društvo Varaždinske županije). Pitanja za okrugli stol bila su okupljena u četiri grupe, te ovdje ukratko donosimo sažetak iznesenih mišljenja i zaključaka.
Prva tema bila je „Regionalno društvo kao prva stepenica profesionalnog razvoja knjižničara“. Sudionici okruglog stola istaknuli su važnost knjižničarskih društava za usmjeravanje razvoja (posebno mladih) knjižničara. Iako se u prošlosti podrazumijevalo da će se svaki knjižničar uključiti u rad svojeg regionalnog knjižničarskog društva, to danas više nije slučaj te je potrebno ulagati dodatne napore u privlačenje novih članova, i to već tijekom njihovog formalnog obrazovanja. S obzirom na to da regionalna društva, uz pojedine iznimke, nemaju veliki broj članova, važni su osobni kontakti s potencijalnim članovima. Vrijednost knjižničarskih društava u vidu pružanja edukacija članovima i omogućavanje ostvarivanja uvjeta za napredovanje u struci više nisu primarni razlog članstva u struci, već se kao razlog sve više ističe zagovaranje očuvanja digniteta struke i promicanje zajedničkih vrijednosti.
Druga tema nosila je naslov „Digitalna tranzicija i suradnja knjižničara“, a pružila je priliku da se u kontekstu djelatnosti knjižničarskih društava komentira digitalna tranzicija. Sudionici su se složili da su sve učestalije edukacije, predavanja i okrugli stolovi koje se odvijaju putem računalnih platformi praktične, te da smanjuju troškove organizacije, ali isto tako dehumaniziraju sam proces učenja. S obzirom na to da ovaj tip edukacija ne omogućava osobne kontakte sudionika, te razvoj osobnih mreža poznanstva, sudionici su se složili da one ne mogu biti jedini način na koji se organiziraju ova događanja. Poseban naglasak sudionici su stavili na neformalne vidove dijeljenja informacija i učenja, kao što su izleti, neformalna druženja i neslužbeni dijelovi konferencija (kao što su pauze za kavu), gdje stroga forma ne ometa slobodno kolanje ideja.
Treći blok pitanja bio je usmjeren na aktivnosti HKD-a i međunarodne suradnje. Nakon pandemije COVID-a intenzivirale su se aktivnosti CSSU-a usmjerene na široku populaciju knjižničara osobito u vidu organizacije webinara. Pozitivni odjeci ovih aktivnosti prepoznati su i u organizaciji edukacija u živo, jer se iskristalizirao interes knjižničara za pojedine stručne teme. S druge strane, postavljeno je pitanje etičkog ponašanja knjižničara i kvalitete „slušanja“ navedenih edukacija. Održavanje edukacija putem platformi za udaljeno učenje omogućava „štancanje“ potvrda uz izostanak stvarnog učenja polaznika. Ovdje je istaknuta odgovornost pojedinca za vlastito ponašanje i poštovanje etičkog kodeksa. S druge strane, preuzimanje ideja donesenih izvan granica Republike hrvatske i njihova implementacija u našem okruženju donose brojne benefite kako za struku tako i za pojedine knjižnice i knjižničare.
U posljednjem bloku pitanja, pod temom „Da li možemo učiti jedni od drugih“ postavljeno je pitanje suradnje knjižnica sa srodnim ustanovama, kao što su arhivi i muzeji. Ove suradnje više dolaze do izražaja na razini samih institucija, osobito kod aktivnosti koje više zadiru u međusobna područja. U situacijama kada se prepozna potreba, kontaktiraju se relevantni stručnjaci te se formalni ili neformalno aktiviraju njihove stručne kompetencije s ciljem rješavanja konkretnih izazova.
Umjesto zaključka sudionici okruglog stola istaknuli su pojedine koncepte koje primjećuju u djelovanju knjižničarskih društava, a koje žele izmijeniti ili implementirati u svojem profesionalnom djelovanju. Poseban naglasak stavljen je na komunikaciju, uključenost i implementaciju pozitivnih primjera u vlastitu praksu.
Nakon rasprave održana su tri izlaganja o vrlo zanimljivim temama. Iva Morandini Ćavarović i Marija Dukić izložile su aktivnosti ZKD Biciklista, iznimno aktivne radne grupe koja spaja ljubav prema knjižnicama i bicikliranje te tako pred širom javnosti prezentira knjižnice u jednom novom svjetlu. Tina Bakšaj Hunjadi predstavila je aktivnosti Knjižničarskog društva Varaždinske županije tijekom proteklih pet godina, s naglaskom na aktivnostima usmjerenim prema promicanju knjige i čitanja među općom populacijom. Andreja Toljan izložila je povijest Konteksta od njegovog prvog broja do danas, uz kvantitativnu analizu određenih obilježja članaka i njihovih autora.
Okrugli stol završio je primjenom naučenog – uz neformalno druženje i slobodno dijeljenje ideja.

Zrinka Lončar

Cijenjene kolegice, kolege, dragi suradnici i prijatelji Knjižničarskog društva Varaždinske županije, pred vama je 9. broj Konteksta. Članovi Uredništva zahvaljuju autorima članaka na trudu, strpljenju i suradnji. Posebna zahvala ide našoj novoj lektorici i grafičkom uredniku, koji su se pobrinuli da Kontekst zadrži kvalitetu i aktualnost. Hvala kolegama i suradnicima na mjesecima potpore, podrške i razumijevanja. Ovim putem pozivamo sadašnje i buduće autore da stvaraju i dalje, kako bismo uskoro izdali jubilarni, 10. broj. Uživajte u čitanju Konteksta, mi smo uživali stvarajući ga.

Tina Bakšaj Hunjadi

Kontekst je dostupan na poveznici: KONTEKST 9

U tišini svoga doma, jučer 28. veljače, u 102. godini, napustila nas je naša draga knjižničarka, gospođa Vjera Ostoić.
Iako je provela dugi niz godina u mirovini, uvijek je s veseljem, iznimnom pažnjom i zanimanjem pratila sve što se događa u našoj Knjižnici. Prirasla joj je srcu, kao i mi knjižničari, oni nešto stariji koje je dobro poznavala, a i mi mlađi, koji nismo ni ugledali svijet dok je ona već predano radila.
Često je s nama dijelila svoja sjećanja o prvim danima u Knjižnici, poslovima koje je u počeku radila, vježbanju rukopisa, pisanju listića, susretima s književnicima, izgledu Knjižnice i iskustvu s korisnicima. S poštovanjem i pažnjom sjećala se svojih kolegica i kolega, ravnateljice gospođe Vande, Barbare Šulte, Ivana Brleka, Danice Kutnjak, Zorice Novak, Kaniški Franje i Sabolić Božice, s kojima je provela, kako je često isticala, jedno od najljepših razdoblja u svome životu. Iako se u poodmaklim godinama teško kretala, uvijek bi nas osobno dočekala, nudeći kavom i kolačima, samo da nas što dulje zadrži u svojoj blizini.
Nesebično je dijelila misli i mudrosti na koje bi naišla čitajući mnoštvo tekstova i priča. Vlastoručno bi prepisala stihove, brižno ih omotala i pripremila kao dar, moleći da ih pročitamo na Badnjak, zajedno sa svojom obitelji. No, najviše je voljela kad bi se sastali u našoj Knjižnici, kako bi se osobno mogla zahvaliti na ukazanoj pažnji i pozivu.
Za svu pažnju, sjećanja i susrete, moći ćemo se zahvaliti gospođi Vjeri na njezinom posljednjem ispraćaju, u subotu, 02. 03. 2024. u 11 sati, na varaždinskom groblju.

Oduvijek sam volio mjesečinu
u njoj sve stvari se čine kao da jesu
i kao da nisu.
I sebi sam tako izgledam
da jesam, i kao da nisam.
I kad mislim da jesam
skoro želim da nisam.
Jer ja koji jesam,
više sam onaj koji nisam.
I moglo bi biti da k Bogu dođem
kao da jesam, a On će mi reći da nisam.
A tad bolje bi bilo da nije me bilo.
I kad mislim da nisam
bude mi žao
jer želim da jesam.
O kako je dobro biti
to možda i ne znam pravo
već samo slutim
kako je dobro biti.
Jer ono malo što jesam dok nisam,
kako je lijepo biti.
O, Ti koji jesi i nikada nisi
O daj mi biti, biti mi daj.
Da jesam i samo jesam vječno
i zauvijek, jesam u tebi
O, Ti koji jesi, biti mi daj.

fra Bonaventura Duda