Poziv na V. Nacionalni Kongres HSD-a, 19. – 20. ožujka 2015. godine

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na V. NACIONALNI KONGRES HRVATSKOGA SOCIOLOŠKOG DRUŠTVA pod nazivom NORMALNOST KRIZE – KRIZA NORMALNOSTI koji će se održati od 19. – 20. ožujka 2015. godine u Hotelu Palace u Zagrebu.

Očekuje nas bogat program strukturiran kroz pet tematskih sesija, dva okrugla stola te predstavljanje odabranih izdanja Sociološke biblioteke u izdanju Naklade Jesenski i Turk te HSD-a. Program Kongresa i ostalih događanja možete naći na sljedećoj poveznici. Knjiga sažetaka također je dostupna na mrežnoj stranici na sljedećoj poveznici.

Podsjećamo Vas da će u sklopu Kongresa 19. 3. u 17h biti održana Izborna skupština HSD-a, te se nadamo da ćete biti u mogućnosti sudjelovati.

Sudjelovanje na Kongresu za publiku se ne naplaćuje. Međutim, potaknuli bismo Vas da donirate u naš Fond budućnosti kojim smo u protekle dvije godine sufinancirali odlazak troje naših mladih kolega i kolegice na odlazak na usavršavanje u inozemstvo.

Kao posebnu pogodnost ističemo da povodom Kongresa u periodu 16. – 27. ožujka 2015. godine Naklada Jesenski i Turk nudi popust od 50% na izdanja iz Naklade Jesenski i Turk u svojim Antikvarijatima u Preradovićevoj 5 i Vukotinovićevoj 4 (zgrada Novinarskog doma).

Vidimo se na Kongresu!

Poziv na Izbornu skupštinu HSD-a, 19. ožujka 2015. godine, 17h

Poštovane kolegice i kolege,

Pozivamo Vas na Izbornu skupštinu HSD-a, koja će se održati u četvrtak 19. 03. 2015. s početkom u 17h u hotelu ‘Palace’, dvorana ‘Zrinski’.

Predložene su sljedeće točke dnevnog reda:

Izbor ovjerovitelja/ica zapisnika

1. Izvještaj o radu i financijskom poslovanju Hrvatskog sociološkog društva u proteklom razdoblju

2. Godišnja izvješća urednika/ica časopisa i biblioteka u izdanju i suizdanju HSD-a

3. Godišnja izvješća rada sekcija

4. Godišnja izvješća rada podružnica

5. Razrješenja Predsjedništva, Suda časti i tajnice HSD-a, te urednika/ica i uredništva biblioteke i časopisa kojima je HSD (su)izdavač.

6. Predstavljanje kandidata/inja i programa za Predsjedništvo HSD-a

7. Izbor Predsjedništva, Suda časti i tajnika/ice HSD-a, te urednika/ica i uredništva biblioteke i časopisa kojima je HSD (su)izdavač.

8. Promjena Statuta Hrvatskog sociološkog društva

9. Razno.

Poziv na osnivački sastanak Sekcije za teorijsku sociologiju HSD-a, Zagreb, utorak 3. ožujka 2015. u 19.00h

Zadovoljstvo nam je uputiti Vam poziv na osnivački sastanak Sekcije za teorijsku sociologiju Hrvatskoga sociološkog društva koji će se održati u utorak 3. ožujka 2015. s početkom u 19.00h u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (A. Hebranga 17, Zagreb).

Predloženi dnevni red jest kako slijedi:

1. Odabir i imenovanje zapisničara/ke sastanka
2. Izbor voditelja/ice Sekcije
3. Izbor tajnika/ce Sekcije
4. Definiranje oficijelnog naziva Sekcije
5. Definiranje programa rada
6. Utanačivanje plana rada u jednogodišnjem razdoblju
7. Razno

Vezano uz točku 5. na sljedećoj poveznici možete naći prijedlog programa rada.

Veselimo se Vašem dolasku!

Uz izraze štovanja te uz lijepi pozdrav,

Krešimir Žažar, inicijator pokretanja Sekcije za teorijsku sociologiju

Poziv na predavanje “Vizualna sociologija i metoda proširenog slučaja” 4. 3. 2015. godine, u 18h, Zagreb

Sekcija za kvalitativne metode istraživanja poziva Vas na predavanje mr. sc. Mirka Petrića s Odjela za sociologiju Sveučilista u Zadru na temu “Vizualna sociologija i metoda proširenog slučaja”.

Izlaganje će se održati 4. ožujka 2015. (srijeda) u 18h prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih nastavnika u Hebrangovoj 17 u Zagrebu.

Više o izlaganju:

Predavanje se bavi načinom na koji tzv. „vizualne metode” mogu poslužiti specifično sociološkoj kvalitativnoj (a ne, primjerice, kulturnostudijskoj ili antropološkoj) interpretaciji obrađivanih predložaka. S obzirom na to da se istraživanja vizualnog sve više vide kao autonomna, a ne nužno povezana s različitim disciplinarnim tradicijama, na početku izlaganja iznosi se pregled mogućnosti njihove sociološke kontekstualizacije. U nastavku se detaljnije razmatraju razlike između dva moguća etnografski usmjerena pristupa proučavanju vizualnih predložaka: klasične Glaser i Straussove „utemeljene teorije” (1967) te Burowayeve „metode proširenog slučaja” (1998). Na koncu se korisnost upotrebe potonjeg pristupa ilustrira na dvama primjerima iz lokalne prakse, povezana s arhitektonskim i u širem smislu urbano sociološkim temama.

Poziv na javno predavanje “Post-moderni potrošač i digitalno doba” – Zagreb, srijeda 4. 3. 2015.

Iznimno nam je zadovoljstvo pozvati Vas na javno predavanje u sklopu serije pod naslovom „Sociologija dijaloga” u suorganizaciji Sekcije „Društvo, ekonomija, rad” Hrvatskoga sociološkog društva i Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića.

U okviru ovoga predavanja pod naslovom „Post-moderni potrošač i digitalno doba” sudjelovat će doc. dr. sc. Ivan Burić (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb), doc. dr. sc. Vatroslav Škare (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb) te u svojstvu komentatora dr. sc. Krešimir Žažar (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb). Niže donosimo sažetke odgovarajućih izlaganja.

Navedeno događanje održat će se u srijedu 4. 3. 2015. s početkom u 18.00h u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb, a plakat najave događanja je dostupan na ovoj poveznici.

Veselimo se Vašem dolasku!

Sažeci izlaganja:

Doc. dr. sc. Ivan Burić

Postomoderna se može promatrati kao duh vremena, prijelom epohe, razočarenje s velikim emancipatorskim idejama moderne, multidiskurzivnost ali i kao svojevrsni heuristički okvir. U društvenim znanostima u zadnjih nekoliko desetljeća taj heuristički okvir intenzivno se koristi kao svojevrsni zajednički nazivnik pogodan za objašnjenje i razumijevanje brojnih društvenih, ekonomskih, političkih i ideoloških fenomena. Potrošnja, fenomeni konzumerizma, promjene u potrošačkim navikama, pojave novih obrazaca potrošnje na razmeđu milenija također se mogu promatrati iz perspektive navedenog postmodernog okvira.

Polazeći od nekih bazičnih ideja postmoderne kroz izlaganje će se pokušati objasniti razlike u transformacijama produkcijske i konsumpcijske sfere tijekom zadnjih pola stoljeća. U kontekstu produkcije naglasak će biti stavljen na činjenicu da se produkcija suvremenih ekonomskih dobara u velikoj mjeri može promatrati kao proizvodnja objekata nematerijalnog sadržaja, tj. brendova kao svojevrsnih afektivnih ili kulturalnih označitelja. U kontekstu konsumpcijske sfere apostrofirati će se promjene koje su kroz zadnjih pola stoljeća obilježile socijalno značenje potrošnje, promjene u načinu „potrošačke socijalizacije” te promjene u samoj suštini konzumacije koje kao svojevrsni zadnji stadij potrošačke postmodernizacije rezultiraju fenomenima „radnih potrošača”, „koprodukcije” te „komunalne potrošnje”.

Doc. dr. sc. Vatroslav Škare

Digitalne tehnologije najprije su osnaživale poduzeća, omogućavajući im približavanje potrošačima. Posljednjih desetak godina digitalne tehnologije značajno osnažuju potrošače, omogućujući im potpuno novu ulogu u odnosu na poduzeća. Potrošač više nije meta, već postaje partner poduzeća. Kako se u tom novom odnosu snalaze potrošači, a kako poduzeća? Jesu li potrošači svjesni gubitka privatnosti? Znaju li se poduzeća nositi s negativnim emocijama potrošača? Je li sve navedeno uistinu promijenilo marketing?