Komemoracija za profesora Vjerana Katunarića

Komemoracija za prof. dr. sc. Vjerana Katunarića održat će se u ponedjeljak, 13. studenog 2023. u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Obala kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 2. kat), s početkom u 16:00 sati.

O životu i radu prof. dr. sc. Vjerana Katunarića govorit će njegove kolegice i kolege te suradnice i suradnici s kojima je radio na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru te na kulturnoj sceni u Zadru.

Dodatna komemoracija će se održati u Zagrebu u ponedjeljak, 4. prosinca 2023., o čemu će detalji biti objavljeni naknadno.

Osnivanje Sekcije za subkulture

 

Sekcija za subkulture osnovana je 11. listopada 2023. godine kao zasebna sekcija pri HSD-u. Sekcija je osnovana s idejom o uspostavljanju redovite komunikacije i suradnje kolegica i kolega koji se bave istraživanjem te promišljanjem subkultura. Iako u radu sekcije sudjeluju dominantno sociolozi, otvorena je za suradnju sa znanstvenicima iz drugih disciplina koji se također bave subkulturama.

Cilj je sekcije da omogući platformu za rad i angažman članova na različitim razinama kako bi se ova specifična sub-disciplina kontinuirano razvijala. Sekcija za subkulture također je osmišljena na način da okuplja znanstvenike i znanstvenice koji subkulture razmatraju i istražuju iz različitih teorijskih perspektiva te se u svom radu služe različitim metodološkim pristupima. Uz redovne sastanke, Sekcija za subkulture organizirat će tribine, okrugle stolove, kao i znanstvene konferencije na temu različitih aspekata subkulturalnosti u suvremenom društvenom kontekstu. Kroz publikacije i suradnju članova Sekcije, ideja je povećati fond znanstvenih radova te uvijek iznova aktualizirati ovo često zapostavljeno, a dinamično područje sociologije.

Voditeljica sekcije

Doc. dr. sc. Rašeljka Krnić, viša znanstvena suradnica, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

E-mail: Raseljka.Krnic@pilar.hr

 

Tajnica sekcije

Marija Antić

E-mail: Marija.Antic@pilar.hr

 

U sjećanje na Vjerana Katunarića (1949. – 2023.)

Profesor Katunarić bio je dugogodišnji član Hrvatskog sociološkog društva i njegov predsjednik od 1983. do 1984. godine.
Profesor Katunarić dobitnik je brojnih priznanja, uključujući nagrade Rudi Supek Hrvatskog sociološkog društva, Orden Danice s likom Marka Marulića godišnje nagrade za znanost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te Državne nagrade za znanost za životno djelo.
Njegovi brojni znanstveni radovi i knjige, uključujući “Dioba društva,” “Teorija društva u Frankfurtskoj školi,” “Bogovi, elite, narodi,” “Sporna zajednica,” i mnogi drugi, postali su klasici u području sociologije. Njegovo istraživanje etničkih odnosa, multikulturalizma i kulturne politike pridonijelo je dubljem razumijevanju ključnih društvenih pitanja.
„Nezaobilazni su njegovi doprinosi razumijevanju problematike etničkih odnosa u turbulentnom vremenu koji ih je dovelo u prvi plan, a doprinos razvoju ženskih studija i kulturne politike u Hrvatskoj može se smatrati revolucionarnim. Znanstveni i teorijski doprinos profesora Katunarića odlikuje izniman dar sinteze: pojedini njegovi članci, često i fragmenti, ponekad govore više od rezultata velikih empirijskih istraživanja.
Primjerice, njegov je članak iz 1996. „’Zvjezdano nebo’: promjene i determinizam gornjeg stratuma“ omogućio razumijevanje promjena u društvenoj stratifikaciji u vremenu u kojem su empirijska istraživanja na temu bila vrlo rijetka“ (Tomić-Koludrović, 2009).
Profesor Katunarić ostavio je dubok trag u svijetu sociologije i zauvijek ćemo ga pamtiti i čuvati njegovu baštinu. Njegovi doprinosi razumijevanju društva, kulture i politike ostaju neprocjenjivi, a njegovo naslijeđe će živjeti kroz buduće generacije sociologa i istraživača.

Obavijest o smrti profesora Vjerana Katunarića

S velikom tugom vas obavještavamo da nas je u Zadru napustio naš kolega i prijatelj Vjeran Katunarić. Ostali smo bez dragog kolege i iznimne intelektualne pojave. Vjeran je ostavio neizbrisiv trag u sociologiji, primarno kroz brojne znanstvene radove u području sociološke teorije, etničkih odnosa, interkulturalizma, roda i kulture.

Ispraćaj dragog Vjerana održat će se u četvrtak 19. listopada 2023. na Gradskom groblju u Zadru s početkom u 14.00 sati. Komemoracija će se održati naknadno, o čemu ćemo vas na vrijeme obavijestiti.

Produljenje roka za prijavu na konferenciju “Uloga sporta u društvu: Žene, sport i društvene promjene”

Rok za slanje sažetaka za međunarodnu znanstvenu konferenciju Uloga sporta u društvu: Žene, sport i društvene promjene koja će se održati u Zagrebu 15. i 16. 12. 2023. produljen je do 22.10.2023. Sažetke (opsega do 250 riječi) na hrvatskom i/ili engleskom jeziku potrebno je poslati e-poštom na adresu: sport.sociology.conference@kif.unizg.hr

 

Datum i mjesto održavanja skupa: 15.12.2023. (petak) Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Trg Marka Marulića 19, Zagreb, Hrvatska i 16.12.2023. (subota) Kineziološki fakultet u Zagrebu, Horvaćanski zavoj 15, Zagreb, Hrvatska

Radni jezici: hrvatski i/ili engleski.

Kotizacija: iznosi 60€ za zaposlene, 30€ za studente. Svi sažeci bit će objavljeni u zborniku u online formatu. Autori mogu sudjelovati s najviše dva rada.

 

Prijaviti se možete putem poveznice.

Poziv na raspravu Sekcije za sociologiju obrazovanja HSD-a

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na raspravu Sekcije za sociologiju obrazovanja Hrvatskog sociološkog društva i Hrvatskog udruženja za obrazovna istraživanja, koja će se održati u ponedjeljak, 16. listopada 2023. s početkom u 17:00 u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika, Frankopanska 5a.

Tema rasprave je: Praktične kompetencije za budućnost u inicijalnom obrazovanju odgajatelja: inovacijski iskoraci. Svrha rasprave je predstaviti i raspraviti rezultate recentnih projekata usmjerenih razvoju praktičnih kompetencija u inicijalnom obrazovanju odgajatelja i odgajateljica te sagledati mogućnosti njihove implementacije u praksi visokoškolske nastave.

Poziv na konferenciju “Making a Difference: the Hope and Promise of Sexuality Studies”

U četvrtak i petak, 28. i 29. 9. 2023., se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu odvija Midterm Conference Istraživačke mreže Sexuality Europske sociološke asocijacije pod nazivom Making a Difference: the Hope and Promise of Sexuality Studies. Ovu međunarodnu znanstvenu konferenciju suorganiziraju Hrvatsko sociološko društvo (HSD) i Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta, a odvija se pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Program konferencije dostupan je na poveznici.

 

Konferencija se otvara u četvrtak, 28. 9. u 9:00 sati, kada će nakon uvodnih pozdrava slijediti plenarni panel “Troubling Gender & Sex in Southeastern Europe”, gdje će o navedenoj temi raspravljati Roman Kuhar (Sveučilište u Ljubljani), Emilia Slavova (Sveučilište u Sofiji), Aleksandar Štulhofer (Sveučilište u Zagrebu) i Adriana Zaharijević (Sveučilište u Beogradu).

 

Panel je otvoren zainteresiranoj javnosti, a održava se na Dvorani 3 Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zainteresirana javnost će panel moći pratiti i online, uključivanjem u Zoom sastanak u četvrtak, 28. 9. u 9:00, preko poveznice.

 

Poziv na predavanje

Pozivamo Vas na predavanje Mártona Rakovicsa Investigating language  and political polarization in Hungary through two decades of parliamentary speeches, koje će se održati u Osijeku 15. rujna u 11:30 sati na Pravnom fakultetu Osijek (dvorana 3, Radićeva 17).

Márton Rakovics je statističar i sociolog iz Istraživačkog centra za komputacijske društvene znanosti Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti.

Predavanje se održava u organizaciji Pravnog fakulteta Osijek i osječke podružnice Hrvatskog sociološkog društva.

 

Inga Tomić-Koludrović i Mirko Petrić na simpoziju ESA-e u Sofiji

U razdoblju između 31. kolovoza i 2. rujna 2023., dr. sc. Inga Tomić i mr. sc. Mirko Petrić sudjelovali su na simpoziju istraživačkih mreža Europske sociološke udruge (ESA) za sociologiju umjetnosti (RN2) i sociologiju kulture (RN7)

Simpozij s nazivom New perspectives and interventions: The state of play in cultural sociology and sociology of the arts (Nova motrišta i intervencije: današnje stanje u kulturnoj sociologiji i sociologiji umjetnosti) održao se na Sveučilištu u Sofiji, u organizaciji tamošnjih odjela za sociologiju i kulturne studije, te uz financijsku potporu Bugarskog sociološkog društva.

Dr. sc. Inga Tomić i mr. sc. Mirko Petrić na skupu su održali dva izlaganja, temeljena na rezultatima Obzor 2020 projekta INVENT. Prvo izlaganje, pripremljeno u suautorstvu s Predragom Cvetičaninom (Univerzitet u Nišu), Lucasom Pageom Pereieom (Université de Versailles Saint-Quentin), Frédéricom Lebaronom (Ecole normale supérieure Paris-Saclay) te Željkom Zdravković (Sveučilište u Zadru), nosilo je naslov Cultural practices and socio-digital inequalities in Europe: empirical findings and theoretical considerations (Kulturne prakse i socio-digitalne nejednakosti u Europi: emipirijski nalazi i teorijska razmatranja). Drugo izlaganje, pripremljeno u suautorstvu s Augustinom Deradom i Ivom Žunić (oboje Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), nosilo je naziv The relevance of exploratory approaches in cultural policy: analysing understandings of culture in Croatia (Relevantnost eksploracijskih pristupa u kulturnoj politici: analiza razumijevanja kulture u Hrvatskoj).

U svojstvu člana upravnog odbora Istraživačke mreže za sociologiju kulture Europske sociološke udruge (ESA RN7), mr. sc. Mirko Petrić sudjelovao je na sastanku tog tijela, na kojem se raspravljalo o budućim aktivnostima istraživačke mreže te pripremi njezina sudjelovanja na kongresu ESA- u Portu 2024.

Predrag Cvetičanin, Lucas Page Pereira, Mirko Petrić, Inga Tomić-Koludrović, Frédéric Lebaron, Željka Zdravković: CULTURAL PRACTICES AND SOCIO-DIGITAL INEQUALITIES IN EUROPE: EMPIRICAL FINDINGS AND THEORETICAL CONSIDERATIONS

Based on empirical evidence from a large-scale research project carried out in nine European countries, we present a theoretical argument for studying the impact of social and digital inequalities on cultural practices jointly. This contrasts with the approaches of research traditions that have studied them separately since the 1990s, developing with very little mutual contact, little information exchange and little collaboration (Halford & Savage, 2010: 938). Namely, until their very gradual converging over the last ten years, social inequalities research has not given much acknowledgment to the importance of inequality in the digital sphere, while the emerging digital inequalities research remained largely at the descriptive level (Gilbert & Masucci, 2004), and lacked a more comprehensive theory of social inequality (Kennedy et al., 2003; Van Dijk, 2005). It was only in the studies of “the third level of the digital divide” that differences in access, skills and uses of digital technologies began to appear as a significant source of social inequalities (Van Deursen and Helsper, 2015; Van Dijk, 2017; Ragnedda, 2017). In this presentation, we first outline the differences between the research foci and methodologies of the two mentioned traditions of inequalities research. We then discuss the premises and present the findings of our empirical research, in which we used data on four different types of respondents’ cultural practices: offline art-related cultural practices, offline everyday life cultural practices, online art-related cultural practices, and online everyday life cultural practices. Empirical findings resulting from different types of analysis we conducted (Multiple Correspondence Analysis, multi-level and linear regression) point in the same direction, suggesting that our effort to study the interplay between cultural practices in offline and online domains was fruitful. The same appears to be true for the proposed joint framework for studying the impact of socio-digital inequalities on cultural practices in Europe.

Mirko Petrić, Inga Tomić-Koludrović, Augustin Derado, Iva Žunić: THE RELEVANCE OF EXPLORATORY APPROACHES IN CULTURAL POLICY: ANALYSING UNDERSTANDINGS OF CULTURE IN CROATIA

Following a continual expansion of quantitative approaches in cultural policy since the mid-1990s, ranging from the UK government’s creative industries advocacy to the statistical frameworks developed by UNESCO and the European Union, recent years have seen a gradual emergence of the approaches critical of so-called evidence-based policies (Belfiore, 2021) and increasingly aware of the “limits of quantification” in securing public value. Although the protocols of the “metric society” (Mau, 2019) have by now been firmly established in cultural policy evaluations, it has also become clear that they are “transforming qualitative differences into quantitative inequalities” and that they therefore “play a decisive role in shaping the life chances of individuals” active in the cultural field. This paper attempts to provide an alternative framework for identifying the needs for cultural policy intervention, based on exploratory approaches containing a prominent qualitative component. We first present the results of our analysis of dana obtained by an online survey with open questions of 162 participants, purposively sampled to achieve a degree of heterogeneity which enables comparisons (Maxwell, 2013) and subjected to analytical procedures prioritising qualitative research value and techniques. This rich analysis of understandings of culture of the participants willing to talk about it was then complemented by topic modelling of answers of respondents in a survey carried out on nationally probabilistic sample. The application of this algorithmic approach, “blending /…/ an automated analysis with human-supervised interpretation” (Brookes and McEnery, 2019) proved the relevance of “the interplay of computational and statistical measures with human-led, theory-sensitive interpretation (Brezina, 2018) in the cultural policy context. Finally, we discuss the possibilities opened up to cultural policy evaluation by Multiple Correspondence Analysis, as yet another type of exploratory technique used widely in the cultural field.