Hrvatsko sociološko društvo

Naši sociolozi ovaj tjedan sudjeluju i izlažu na 14. konferenciji ESA u Manchesteru. Tema konferencije je: “Europe and Beyond: Boundaries, Barriers and Belonging”.

Poštovane kolegice i kolege,

Hrvatsko sociološko društvo sa zadovoljstvom Vas poziva na predstavljanje knjige Evropska krajnja desnica (1945-2018) sociologa doc.dr.sc. Jove Bakića koje će se održati u petak, 5. srpnja 2019. s početkom u 18 sati u SKD Prosvjeta, Preradovićeva 18/1, Zagreb.

Razgovor s uvaženim autorom moderirat će doc. dr. sc. Dario Čepo (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Nadamo se da ćete nam se pridružiti na predstavljanju ove vrlo zanimljive i aktualne knjige kao i da ćete pozivnicu proslijediti zainteresiranim kolegicama i kolegama.

Srdačan pozdrav,

Predsjedništvo HSD-a

Zaprimljene zahtjeve vrednovat će komisija imenovana od strane HSD-a. Pri razmatranju zahtjeva u obzir će se uzeti relevantnost konferencije/kongresa/radionice/škole za znanstveno usavršavanje studenta/ice (primjerice, značaj konferencije ili kongresa, tematska vezanost uz studentov rad ili stjecanje vještina potrebnih za istraživanje).

1) Popunjeni prijavni obrazac za putnu stipendiju;
2) Potvrdu o održanom izlaganju ili sudjelovanju na zimskoj školi ili radionici (npr. kopiju iz knjige sažetaka ili programa ili kopiju certifikata o izlaganju ili sudjelovanju), odnosno potvrdu o radu prihvaćenom za izlaganje ili o dobivenom mjestu u ljetnoj školi ili radionici (npr. kopiju pisma ili e-maila primitka);
3) CV / životopis.

Prijavni obrazac nalazi se ovdje.

Rok za dostavu zahtjeva sa svim prilozima je 7.7.2019. 

Zahtjev se dostavlja u jednom primjerku na Hrvatsko sociološko društvo, Amruševa 11, 10000 Zagreb, sa naznakom ‘Za natječaj’ te elektronski na: info@hsd.hr. 

Nepotpuni ili zakašnjeli zahtjevi neće se razmatrati.

Više o Fondu budućnosti HSD-a i Pravilniku za dodjelu naknade putnih troškova možete pročitati na sljedećoj poveznici.

S velikim zadovoljstvom pozivamo Vas na predavanje dr.sc. Tanje Vučković Juroš ‘Transformacija obiteljskih normi u transnacionalnom svijetu’ koje će se, u organizaciji Hrvatskog sociološkog društva, održati 6. lipnja 2019. s početkom u 18h u Društvu sveučilišnih nastavnika, Frankopanska 5a, Zagreb.

U svom predavanju dr. sc. Tanja Vučković Juroš će izložiti glavne rezultate istraživačkog projekta TransNorm. Ovim projektom su ispitivana iskustva lezbijki, gejeva i biseksualnih (LGB) osoba iz Srednje i Istočne Europe koji su trenutno u braku i/ili odgajaju djecu s istospolnim partnerom u Belgiji ili Nizozemskoj – prvim dvjema državama na svijetu koje su priznale istospolne brakove i koje trenutačno jamče sva roditeljska prava istospolnim parovima. Ovim se projektom željelo vidjeti kako je preseljenje iz države s restriktivnim LGB zakonodavstvom u državu u kojoj je postignut viši stupanj LGB jednakosti utjecalo na svakodnevni život LGB osoba. Također se analiziralo i kako su obitelji koje su LGB migranti zasnovali u Belgiji i Nizozemskoj doživljavane i prihvaćene od strane članova njihove uže i šire obitelji i prijatelja u domovini.
Stoga je ova studija, osim intervjua s LGB migrantima, također uključivala i intervjue s njihovim roditeljima, braćom i sestrama te bliskim prijateljima koji još uvijek žive u društvima Srednje i Istočne Europe u kojima je istospolni brak zabranjen Ustavom i gdje je roditeljstvo istospolnih partnera podvrgnuto nebrojenim preprekama. Projekt je financirala Europska komisija sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije EU-a Obzor 2020 u sklopu Marie Skłodowska-Curie individualne stipendije.

Dr.sc. Tanja Vučković Juroš doktorirala je sociologiju na Sveučilištu u Indiani u Bloomingtonu, SAD. Od 2009. do 2016. godine radila je na Katedri za socijalnu politiku Studijskog centra socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Istraživački projekt TransNorm vodila je u Interdisciplinarnom istraživačkom centru za obitelj i seksualnost (CIRFASE) Katoličkog sveučilišta Louvain (Université catholique de Louvain, UCLouvain), Louvain-la-Neuve, u Belgiji od 2017. do 2019. godine.

Poštovane kolegice i kolege,

Pozivam Vas na Izbornu skupštinu HSD-a, u četvrtak 11.4. 2019.g. s početkom u 18:15h u Staroj gradskoj vijećnici, Ćirilometodska 5.

Predložene su sljedeće točke dnevnog reda:

Izbor ovjerovitelja/ica zapisnika

1. Izvještaj o radu i financijskom poslovanju Hrvatskog sociološkog društva u proteklom razdoblju
2. Usvajanje financijskog plana Hrvatskog sociološkog društva za 2019.g.
3. Godišnji izvještaj urednika časopisa i biblioteka u izdanju i suizdanju HSD-a (časopis Revija za sociologiju, časopis Socijalna ekologija i Biblioteka Razvoj i okoliš, časopis Polemos, Sociološka biblioteka)
4. Godišnja izvješća rada Sekcija
5. Godišnji izvještaj rada Podružnica
6. Razrješenja Predsjedništva, Suda časti, tajnice HSD-a, likvidatora te urednika/ica i uredništva biblioteke i časopisa kojima je HSD (su)izdavač.
7. Predstavljanje kandidata/kinja i programa za Predsjedništvo HSD-a
8. Izbor Predsjedništva, Suda časti i tajnika/ice HSD-a, likvidatora te urednika/ica i uredništva biblioteke i časopisa kojima je HSD (su)izdavač.
9. Usvajanje Etičkog kodeksa HSD-a
10. Razno.

Izvještaji o kojima će se raspravljati na Skupštini dostavljeni su putem elektronske pošte.

Nadam se da se vidimo u što većem broju!

Srdačan pozdrav,

Jasminka Lažnjak

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati vas na VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva ‘Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti’ koji će se održati 11. i 12. travnja 2019. godine u Staroj gradskoj vijećnici Grada Zagreba, Ćirilometodska 5.

Više o izlaganjima pročitajte u knjizi sažetaka, a njihov raspored u programu skupa.

Ulaz za publiku je slobodan.

Nakon prvog radnog dana 11.4., od 18.15h pozivamo Vas na Izbornu skupštinu HSD-a, također u Staroj gradskoj vijećnici, a potom i na domjenak u Staroj vuri, Opatička 20.

Veselimo se vašem dolasku!

Jasminka Lažnjak

predsjednica HSD-a

Ivan Burić

predsjednik Programskog odbora kongresa

Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru i Hrvatsko sociološko društvo – podružnica Zadar pozivaju vas na predavanje “Dangers of Misinformation Going Viral”, koje će održati B. William Silcock i Jacob Nelson s Arizona State University (SAD).

U predavanju se raspravlja tema zloupotrebe društvenih medija za širenje lažnih vijesti i njezine posljedice za novinstvo, politiku i društvo.

Predavanje će se održati u ponedjeljak, 11. ožujka 2019. godine u 15 sati, u Dvorani poslijediplomskih studija (2. kat) zgrade Rektorata Sveučilišta u Zadru, Mihovila Pavlinovića 1.

B. William Silcock je prodekan Walter Cronkite School of Journalism & Mass Communication i kurator Humphrey programa, a Jacob Nelson docent na istom fakultetu.

Više o predavačima možete naći ovdje:
https://cronkite.asu.edu/about/faculty-and-leadership/faculty/silcockbio
https://cronkite.asu.edu/about/faculty-and-leadership/faculty/jacob-nelson-bio

Sekcija za sociologiju sporta pri Hrvatskom sociološkom društvu sa zadovoljstvom vas poziva na znanstvenu tribinu „Sport, nacija i njezina reprezentacija“, koja će se održati u četvrtak, 28. 2. 2019, u 18 sati u Vijećnici Kineziološkog fakulteta u Zagrebu (Horvaćanski zavoj 15).

Poticaj za organizaciju ovog događaja je nedavno objavljena knjiga „Domaći teren: sociokulturno istraživanje hrvatskog sporta“ (Institut za etnologiju i folkloristiku, 2018) te će stoga biti riječi o nekima od nosivih tema te knjige,
vezanima uz hrvatski sport od devedesetih naovamo: identitetskim politikama, promoviranju nacije i nacionalističkom diskursu.

Na tribini će govoriti Dražen Lalić, Marko Mustapić, Sunčica Bartoluci i Ozren Biti, autor knjige.

dr.sc. Marko Mustapić,

voditelj Sekcije za sociologiju sporta

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na predavanje pod naslovom Uključivanje Roma u hrvatsko društvo – rezultati istraživanja. Predavanje se održava u okviru ciklusa „Sociološki razgovori“, u organizaciji splitske podružnice Hrvatskog sociološkog društva.

Predavanje će održati mr. sc. Suzana Kunac (Peta disciplina, obrt za znanstvene i tehničke usluge i savjetovanja). Navedeno predavanje uz raspravu održat će se u petak 1. 3. 2019. s početkom u 18.00h na adresi Poljana kraljice Jelene 1/3, Split (Peristil, prostorije Filozofskog fakulteta u Splitu).

SOCIJALNA KOHEZIJA U DRUŠTVU POLARIZACIJE, KONFLIKATA I NEJEDNAKOSTI 

Zagreb, 11. i 12. travnja 2019.

PROGRAMSKI ODBOR

Predsjednik

Prof. dr. sc. Ivan Burić, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Članovi/ice

Doc. dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Doc. dr. sc. Valerija Barada, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru
Dr. sc. Paško Bilić, Institut za razvoj i međunarodne odnose
Prof. dr. sc. Saša Božić, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru
Doc. dr. sc. Marija Brajdić Vuković, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Dr. sc. Simona Kuti, Institut za migracije i narodnosti
Doc. dr. sc. Marija Lončar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Dr. sc. Marko Mustapić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dr. sc. Jadranka Švarc, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

ORGANIZACIJSKI ODBOR

Predsjednica

Prof. dr. sc. Jasminka Lažnjak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Članovi/ice

Dr. sc. Anja Gvozdanović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Prof. dr. sc. Davorka Matić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dr. sc. Jaka Primorac, Institut za razvoj i međunarodne odnose
Doc. dr. sc. Jana Vukić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Rok za slanje sažetaka: 1. ožujka 2019. godine

Obavijest o (ne)prihvaćanju sažetka: 15. ožujka 2019. godine

Rok za uplatu kotizacije: 25. ožujka 2019. godine

Kotizacija: 250,00 kn (za članove/ice HSD-a); 500,00 kn (za osobe koje nisu članovi/ice HSD-a)

Kontakt: info@hsd.hr; anja@idi.hr

TEMATSKI OKVIR KONGRESA

Hrvatsku danas karakterizira niska razina povjerenja u društvene institucije poput pravosuđa, Sabora, političkih stranaka, kao i jačanje populističkih stremljenja i populističkih pokreta. Također, primjećuje se porast tolerancije spram različitih oblika oportunističkih ponašanja kao i sve učestalije korištenje neformalnih instrumenata pri rješavanju problema s kojima se građani svakodnevno susreću. Uz jačanje populističkih tendencija u političkoj sferi sve više se potenciraju i ideološke podjele te političko-vrijednosne polarizacije. S druge strane, sportske pa i humanitarne manifestacije nerijetko se koriste kao primjeri nacionalnog jedinstva.

Ovo su samo neke od društvenih pojava i procesa koje mogu biti povezane s izgradnjom i razgradnjom socijalne kohezije. U tom smislu, postavlja se pitanje što sve otežava socijalnu koheziju i onemogućuje pokretanje društvenih reformi i rješavanje problema poput ekonomske nerazvijenosti, sporog rasta životnog standarda, stagnantnog siromaštva u pojedinim društvenim slojevima, korupcije i klijentelizma. Karakterizira li naše društvo porast netolerancije, nacionalizma i homogenizacije, u kojoj su mjeri populističke politike posljedica takvih pojava? S druge strane, koji društveni procesi umanjuju te tendencije?

Mnoge analize posljednjih nekoliko desetljeća upućuju na postojanje dubljih društvenih pojava koji zahtijevaju preispitivanje i redefiniranje temeljnih socioloških koncepata. Važnost socijalnih mreža koje konstituiraju temeljne društvene institucije i povjerenja koje olakšava njihovo funkcioniranje su do sada istraživani pomoću koncepta socijalnog kapitala. U posljednje vrijeme, sociološka istraživanja okreću se ponovo konceptu solidarnosti i socijalnoj koheziji kao relevantnim čimbenicima stabilnog i inkluzivnog demokratskog društva. Ovu paradigmatsku promjenu inducirale su posljedice globalizacijskih procesa kao što su masovne migracije i rast nejednakosti (Koster 2007, Vergolini 2011).

Socijalna kohezija je pojam s dugom sociološkom tradicijom od Durkheima do suvremenih autora poput Lockwooda i Granovettera, no bez jednoznačno prihvaćenog i definiranog značenja (Arieli 2014; Fonseca,  Lukosch i Brazier 2018) pri čemu je višestruko kritički preispitivan (Schiefer i van der Noll 2017). S druge strane, u dokumentima Europske unije socijalna je kohezija definirana kao proces usmjeren smanjivanju razlika i zaštiti od društvene isključenosti. Vijeće Europe definira socijalnu koheziju kao “kapacitet društva da osigura blagostanje svih svojih članova/ica, minimizirajući razlike i izbjegavajući marginalizaciju sa sljedećim karakteristikama: 1. Recipročna lojalnost i solidarnost; 2. Snaga društvenih veza i zajedničkih vrijednosti; 3. Osjećaj pripadnosti; 4. Povjerenje među pojedincima u zajednici; 5. Smanjenje nejednakosti i socijalne isključenosti” (Vijeće Europe 2008). U ovom kontekstu, pojam ima pozitivan prizvuk, no socijalna kohezija postaje sve učestalije redefinirana i izjednačena s homogenizacijom i asimilacijom, a diskursi o različitosti postaju sve više ekstremistički i nacionalistički (Vasta 2010).

Interes akademske zajednice za ponovno propitivanje koncepta socijalne kohezije označava vraćanje teorijama integracije i diferencijacije u fokus analiza društvenih znanosti. Istraživanja su se zbog toga okrenula pitanjima utjecaja različitosti na participaciju u kolektivnom životu – imaju li etničke, religijske i kulturne razlike negativan efekt na društvenu solidarnost i uzrokuju li eroziju socijalne kohezije?

Pozivamo Vas da se uključite u rad kongresa koji ima za cilj odgovoriti na pitanje značenja solidarnosti, integracije i socijalne kohezije danas te druga aktualna pitanja hrvatskog društva, ali i našeg regionalnog okruženja. Predlažemo sljedeće teme za raspravu, pri čemu su i drugi aspekti problema vezani uz temu kongresa dobrodošli:

• Kako i u kojoj mjeri socioekonomske krize doprinose jačanju procesa nacionalne homogenizacije i integracije i istovremenom slabljenju socijalne kohezije?
• Utjecaj etničkih, religijskih, klasnih i kulturnih različitosti u društvu na socijalnu koheziju
• Odnos emigracijskih/imigracijskih procesa i socijalne kohezije
• Utjecaj okolišnih kriza (npr. poplave i požari) na socijalnu koheziju
• Socijalna isključenost, socijalne inovacije i socijalna kohezija
• Pluralizam identiteta i socijalna kohezija
• Čimbenici društvene polarizacije i konflikata
• Vrijednosne/političke orijentacije i socijalna kohezija
• Sport i socijalna kohezija
• Solidarnost i socijalna kohezija
• Humanitarno djelovanje, volonterski rad, društvena participacija i socijalna kohezija
• Politička participacija, populizam i socijalna kohezija
• Multidimenzionalnost koncepta socijalne kohezije, kolektivna i individualna dimenzija
• Statički i dinamički koncept socijalne kohezije
• Indikatori socijalne kohezije
• Socijalna kohezija i socijalni kapital: konceptualne razlike i sličnosti
• Regionalni razvoj i (dez)integracijski procesi u Hrvatskoj
• Mediji i socijalna kohezija
• Obrazovanje i socijalna kohezija
• Društveni aktivizam i socijalna kohezija
• Odnos tehnoloških promjena, digitalnih tehnologija, društvenih mreža i socijalne kohezije
• Mladi i socijalna kohezija
• Razlike u rodnim ulogama i odnosima kao pokazatelj socijalne kohezije
• Rad, zaposlenost i sindikalno udruživanje
• Generacijske razlike u razumijevanju socijalne kohezije i solidarnosti

PRIJAVA ZA SUDJELOVANJE

Pozivamo članove/ice Hrvatskoga sociološkog društva i sve druge zainteresirane da pošalju prijedloge svojih konferencijskih priopćenja. Sažetak bi uz naslov trebao sadržavati između (minimalno) 250 i (maksimalno) 300 riječi te ime, adresu, naziv ustanove zaposlenja i e-mail adresu autora. Rok za slanje sažetaka putem elektroničke pošte na adresu tajništva HSD-a info@hsd.hr je 1. ožujka 2019. godine.

U sažetku treba navesti opći prikaz teme, glavne teorijske smjernice, metodološki pristup, glavne rezultate i zaključak, a također mu valja pridružiti do sedam ključnih riječi. Sažetke prijedloga konferencijskih priopćenja recenzirat će članovi/ice programskog odbora, a povratna informacija o ishodu recenzentskog postupka bit će proslijeđena autorima/icama do 15. ožujka 2019. godine. Autori/ce prihvaćenih izlaganja dužni su uplatiti kotizaciju do 25. ožujka 2019. godine kako bi im sažetak bio uvršten u program kongresa.

Tekst poziva za slanje sažetaka

Predložak za pisanje sažetka