Poziv na javno predstavljanje knjige T. Trako Poljak “Hrvatski simbolički identitet”, Zagreb, četvrtak 15. 9. 2016. u 18.00h

Iznimno nam je zadovoljstvo uputiti Vam pozivnu notu na javno predstavljanje knjige doc. dr. sc. Tijane Trako Poljak „Hrvatski simbolički identitet. Značenja nacionalnih simbola iz perspektive hrvatskih građana“ (Zagreb, TIM press, 2016., 316 str.) koje će se u organizaciji Sekcije za teorijsku sociologiju Hrvatskoga sociološkog društva održati u četvrtak 15. 9. 2016. u 18.00h u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb).

Odgovarajuće prigodno slovo o knjizi će iznijeti odnosno pojedine aspekte ovoga djela tematizirati:

Hašim Bahtijari; urednik
(TIM press, Zagreb)

Prof. dr. sc. Neven Budak; recenzent
(Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest)

Prof. dr. sc. Vjeran Katunarić; recenzent
(Sveučilište u Zadru, Odjel za sociologiju)

Doc. dr. sc. Tijana Trako Poljak; autorica
(Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju)

Veselimo se Vašem dolasku!

Uz izraze štovanja te uz lijepi pozdrav,

Dr. sc. Krešimir Žažar, voditelj Sekcije

Dodijeljene naknade putnih troškova Fonda budućnosti za 2016. godinu

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da je završen postupak evaluacije prijava pristiglih na Natječaj za dodjelu naknade putnih troškova HSD-a u 2016. godini koji se dodjeljuje iz sredstava Fonda budućnosti HSD-a.

Nakon završene evaluacije prijava dodjeljene su dvije naknade putnih troškova:

  • Krešimiru Žažaru za sudjelovanje na ‘Third ISA Forum of Sociology – ‘The Futures We Want: Global Sociology and the Struggles for a Better World’ sa izlaganjem na temu “The Search for an Adequate Denominator of the Current Social World: Theoretical Considerations of Providing Conceptual Labels to Contemporary Societies”
  • Nikolini Hazdovac Bajić za sudjelovanje na ’12th ISORECEA conference & ESA RN34 mid-term conference: Religion and Non-religion in Contemporary Societies – Theoretical, Empirical and Methodological Challenges for Research in Central and Eastern Europe and beyond’ sa izlaganjem “Nonreligious and Atheists Groups, Initiatives and Organizations in Croatia: Rebels With(out) a Cause?“

Zapisnik sjednice Predsjedništva na kojem su donesene odluke o financiranju nalazi se na sljedećoj poveznici.

Ovim putem čestitamo kolegici i kolegi!

Natječaj za dodjelu Naknade putnih troškova koja se financira iz Fonda budućnosti HSD-a

Hrvatsko sociološko društvo objavljuje natječaj za dodjelu Naknade putnih troškova koja se financira iz Fonda budućnosti HSD-a.

Naknada putnih troškova dodjeljuje se za financiranje troškova izlaganja na znanstvenim konferencijama ili kongresima ili za pohađanje zimskih/ljetnih škola i znanstvenih radionica u Hrvatskoj i inozemstvu. Prednost će imati kandidati koji putuju u inozemstvo.

Na natječaj se mogu prijaviti znanstveni novaci/inje, asistenti/ice, viši asistenti/ce i studenti/ice diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija sociologije u Hrvatskoj ili inozemstvu, a koji su članovi HSD-a. Kandidati se mogu prijaviti za financiranje maksimalno jedne konferencije/kongresa/radionice/ljetne/zimske škole koja je ili bila održana u razdoblju od 01. listopada 2015. do datuma objave natječaja ili koja će se održati u razdoblju nakon objave natječaja do 30. rujna 2016. godine.

Zaprimljene zahtjeve vrednovat će komisija imenovana od strane HSD-a. Pri razmatranju zahtjeva u obzir će se uzeti relevantnost konferencije/kongresa/radionice/škole za znanstveno usavršavanje studenta/ice (primjerice, značaj konferencije ili kongresa, tematska vezanost uz studentov rad ili stjecanje vještina potrebnih za istraživanje).

Zahtjev za dodjelu naknade putnih troškova treba uključivati:
1) Popunjeni prijavni obrazac za putnu stipendiju;
2) Potvrdu o održanom izlaganju ili sudjelovanju na zimskoj školi ili radionici (npr. kopiju iz knjige sažetaka ili programa ili kopiju certifikata o izlaganju ili sudjelovanju), odnosno potvrdu o radu prihvaćenom za izlaganje ili o dobivenom mjestu u ljetnoj školi ili radionici (npr. kopiju pisma ili e-maila primitka);
3) CV / životopis.

Prijavni obrazac nalazi se ovdje.

Rok za dostavu zahtjeva sa svim prilozima je 4. 7. 2016. Zahtjev se dostavlja u jednom primjerku na Hrvatsko sociološko društvo, Amruševa 11, 10000 Zagreb, s naznakom ‘Za natječaj‘. Nepotpuni ili zakašnjeli zahtjevi neće se razmatrati.

O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku od dva tjedna od dana završetka natječaja.

Više o Fondu budućnosti HSD-a i Pravilniku za dodjelu naknade putnih troškova možete pročitati na sljedećoj poveznici.

Poziv na tribinu “Sistemska teorija: promašen ili nedostatno korišten teorijski okvir?”, Zagreb, četvrtak 2. 6. 2016. u 18.00h

Iznimno nam je zadovoljstvo uputiti Vam pozivnu notu na tribinu u organizaciji Sekcije za teorijsku sociologiju Hrvatskoga sociološkog društva pod naslovom „Sistemska teorija: promašen ili nedostatno korišten teorijski okvir?“ koja će se održati u četvrtak 2. 6. 2016. u 18.00h u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (A. Hebranga 17, Zagreb). Na tribini će sudjelovati odnosno ekspozee iznijeti:

Prof. dr. sc. Josip Kregar
(Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb)

Prof. dr. sc. Ivan Markešić
(Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Zagreb)

Veselimo se Vašem dolasku i prilogu diskusiji!

Uz izraze štovanja te uz lijepi pozdrav,

Dr. sc. Krešimir Žažar, voditelj Sekcije

Arhiva Revije za sociologiju dostupna je u elektroničkom obliku

Sa zadovoljstvom vas možemo obavijestiti da su prilozi objavljeni u prvih tridesetak godišta Revije za sociologiju (1971. – 2002.) napokon dostupni u elektroničkom obliku. Kako je prilikom digitalizacije starijih brojeva korištena OCR konverzija, sve je priloge moguće pretraživati po riječima i nizovima riječi.

Uz očigledne prednosti slobodnog pristupa Revijinoj arhivi putem interneta za sociološku i širu akademsku zajednicu, izražavamo nadu da će laka dostupnost svih brojeva Revije za sociologiju omogućiti da još poneka stara analiza ili ideja postane “vruća” akademska, a možda i društvena, tema.

Srdačno se zahvaljujemo svim članovima i članicama prethodnog i sadašnjeg Uredništva, kao i svim drugim uključenim osobama, koje su pridonijele započinjanju i dovršetku postupka digitalizacije starijih brojeva Revije te postavljanju digitaliziranih priloga na portal Hrčak.

Uredništvo Revije za sociologiju

In memoriam Milan Mesić (1948. – 2016.)

Javljamo tužnu vijest da je naš dragi i uvaženi kolega prof. dr. sc. Milan Mesić preminuo u subotu 23. travnja 2016. godine, nakon duge i teške bolesti.

Milan Mesić bio je redovni profesor u trajnom zvanju te osnivač i Predstojnik Katedre za migracijske i etničke studije. Utemeljitelj je i prvi direktor Instituta za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu (danas Institut za migracije i narodnost), u okviru kojeg je utemeljio časopis Migracijske i etničke teme, čiji je bio glavni i odgovorni urednik. Zaslužan je za uvođenje migracijskih studija u hrvatsku sociologiju te društvene i humanističke znanosti općenito. Pokrenuo je i vodio jedan od prvih poslijediplomskih studija iz područja sociologije migracija u Europi. Tijekom i nakon Domovinskog rata proveo je niz istraživanja o izbjeglicama i povratnicima.

Dobitnik je Državne nagrade za znanost u dva navrata te Povelje Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nositelj je Spomenice Domovinskog rata.

Pogreb kolege Milana Mesića održat će se u srijedu 27. travnja 2016. godine s početkom u 12.10h na Krematoriju gradskog groblja Mirogoj.

12th ISORECEA conference & ESA RN34 mid-term conference

International Study of Religion in Eastern and Central Europe Association
and
European Sociological Association Research Network 34 (Sociology of Religion)
in cooperation with
Department of Sociology, University of Zadar and Croatian Sociological Association

welcome you to the

12th ISORECEA conference & ESA RN34 mid-term conference

RELIGION AND NON-RELIGION IN CONTEMPORARY SOCIETIES
Theoretical, Empirical and Methodological Challenges for Research in Central and Eastern Europe and Beyond

Zadar, Croatia, April 21-23, 2016

Both religion and non-religion are subjected to remarkable changes in today’s world. Interplay between historical, cultural, and political occurrences and religion and non-religion challenge theoretical considerations of ongoing processes. Faced with different empirical data around the world secularisation theses have been contested for decades; theoretical debates about religious changes have occupied sociologists of religion. They have sought to better and more accurately understand and explain religious changes in different parts of the globe contemporary. Their points of view differ: privatization thesis, de-privatization thesis, religious economies thesis, religious bricolage, multiple secularities thesis. One angle, non-religion as religious counterpart, has been neglected in sociological research. Indeed, until the end of the 20th century, it was only Campbell (1971) who gave a comprehensive insight into the sociology of non-religion, while many scholars wrote and published within the strand of the sociology of religion.

Non-religion started to occupy attention of sociologists since the beginning of this century especially in UK and USA influenced by different appearances in Western world: the rise of declared non-religious people, the appearance of so-called a New atheism movement (inspired by books by R. Dawkins, S. Harris, D. Dennett, and C. Hitchens), numerous organizations and associations of non-religious people and their enhanced activities as an alternative to religious conservativism, growing influence of religion in public sphere and fundamentalist expressions of religion connected to terrorism. Researchers mostly based their work on theories of subcultural identities, identity politics and new social movements; yet, some authors also drew on the theory of religious economies. In spite of this strands, non-religion remains theoretically underdeveloped and under-researched. Interesting is the fact that this particularly refers to former communist countries where atheism was enforced as part of the official ideology; more research would have been expected on non-religiosity and atheism there. Independently of the exact geopolitical context, non-religion and in particular the interplay between religion and non-religion in different dimensions seem to be a key for understanding contemporary religious changes.

Scholars from various parts of the world will share their theoretical, empirical and methodological considerations on religion and non-religion and take part in discussion on different related topics, like:

  • Social theory of religion and non-religion
  • Comparative empirical data on religion and non-religion
  • Methodological challenges of research on religion and non-religion
  • Historical development of religion and non-religion
  • Non/religious minority and majority
  • Human rights, religion and non-religion
  • Religion, non-religion and State
  • Religion, non-religion and social inclusion/exclusion
  • Religion and non-religion in the intersectional perspective (involving gender, age, socio-economic aspects, etc.)
  • Religion and non-religion in everyday life
  • Religious and non-religious activism

Final Conference programme

Međunarodna znanstvena konferencija “Religion and non-religion in contemporary societies. Theoretical, empirical and methodological challenges for research in Central and Eastern Europe and beyond”

Od 21. do 23. travnja 2016. na Sveučilištu u Zadru održat će se međunarodna znanstvena konferencija „Religion and non-religion in contemporary societies. Theoretical, empirical and methodological challenges for research in Central and Eastern Europe and beyond”, u organizaciji Međunarodnog udruženja sociologije religije Srednje i Istočne Europe (ISORECEA) i Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a pod pokroviteljstvom Europske sociološke asocijacije (ESA) i Hrvatskog sociološkog društva (HSD).

Na konferenciji će sudjelovati stotinjak uglednih međunarodnih znanstvenika koji će, između ostalog, raspravljati o razumijevanju i objašnjenju odnosa religije, sekularnosti i različitih oblika nereligioznosti, kao i o rasprostranjenim tezama unutar suvremenih studija u području sociologije religije, poput teze o privatizaciji i deprivatizaciji, teze o multiplim sekularnostima, teze o religijskom bricolageu itd.

Program konferencije nalazi se ovdje.

Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru slavi 40. godišnjicu osnivanja

Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru proslavit će svečanom i akademskom sjednicom 20. travnja u 11.30 četrdesetu godišnjicu osnivanja. U sklopu akademskog dijela proslave prof. dr. sc. Vjeran Katunarić održat će predavanje „Sociologija i zdravi razum: ezoterija, prosvjećivanje, marketizacija (predrasuda)“, a ugledni domaći znanstvenici raspravljat će o ulozi sociologije u hrvatskom društvu na okruglom stolu pod nazivom Sociologija u Hrvatskoj danas: između profesionalne i javne.

U sklopu proslave četrdesete godišnjice, od 21. do 23. travnja 2016., održat će se i međunarodna znanstvena konferencija „Religija i ne-religija u suvremenim društvima“ u organizaciji Međunarodnog udruženja sociologije religije Srednje i Istočne Europe (ISORECEA) i Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a pod pokroviteljstvom Europske sociološke asocijacije (ESA) i Hrvatskog sociološkog društva (HSD) na kojem će sudjelovati stotinjak uglednih međunarodnih znanstvenika.

Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru osnovan je 1976. kao dio tadašnjega zadarskog Filozofskog fakulteta.

U prvom razdoblju svog djelovanja bio je osobito zapažen po istraživačkoj djelatnosti u području sociologije religije. Početkom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, s jednopredmetnim modulom „organizator kulturnih djelatnosti“, studij sociologije u Zadru usredotočuje se na tematiku kulturne politike. U kasnim devedesetim godinama prošlog stoljeća i na prijelazu u dvadeset prvo stoljeće nastupila je intenzivna istraživačka djelatnost u području sociologije mladih, žena te životnih stilova. Od 2003. nekadašnji Odsjek za sociologiju postaje Odjel za sociologiju i djeluje kao jedna od sastavnica integriranog Sveučilišta u Zadru. Od 2005. godine uvedeni su studijski programi usklađeni s Bolonjskom reformom.

Danas je Odjel za sociologiju zapažen po svojoj međunarodnoj aktivnosti, posebice Međunarodnom združenom diplomskom studiju kulturne sociologije u suradnji sa sociološkim odjelima Sveučilišta u Grazu, Republika Austrija, Trentu, Republika Italija i Masarykovog Sveučilišta u Brnu, Češka republika, kao i Međunarodnom združenom doktorskom studiju sociologije regionalnog i lokalnog razvoja u suradnji sa Sveučilištem u Teramu, Republika Italija. Odjel za sociologiju je 2013. utemeljio i međunarodnu znanstvenu mrežu Društvene znanosti i more (Social Science and the Sea – SSASEA) čiji su članovi istaknuti društveni znanstvenici iz Ujedinjenog kraljevstva, Irske, Belgije, Poljske, Njemačke, Italije, Grčke i Ukrajine.

Djelatnici Odjela su u posljednjih desetak godina vodili ili surađivali na 23 znanstvena projekta, među kojima je 15 međunarodnih projekata. U brojnim istraživanjima koje su provodili djelatnici Odjela uključena su druga visoka učilišta iz zemlje i inozemstva, kao i dionici iz privatnog i javnog sektora, posebice specijalizirane nevladine udruge, stručnjaci gospodarskih subjekata te hrvatski znanstvenici u inozemstvu.

Odjel je vrlo aktivan i u lokalnoj zajednici te redovito provodi istraživanja za potrebe građana, lokalnih institucija i udruga, poput istraživanja o ulozi Gradske knjižnice u društvenom životu Grada, o zadarskoj rivi kao prostoru urbanosti itd. Od 2012. godine Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru redovito organizira javna predavanja, okrugle stolove i radionice pod nazivom „Javna sociologija“ na kojima djelatnici Odjela, gosti iz drugih institucija zajedno s građanima i građankama promišljaju i diskutiraju o aktualnim društvenim problemima.

Program događanja nalazi se ovdje.

Plakat