U srijedu, 11. 12. 2024. u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin održan je 2. okrugli stol „Knjižničarska društva – nositelji stručnog razvoja“. Okrugli stol održan je u povodu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Knjižničarskog društva Varaždinske županije i 10. godine izlaženja časopisa Kontekst. Na okruglom stolu sudjelovali su Iva Morandini Ćavarović (Zagrebačko knjižničarsko društvo), Hrvoje Džanko (Knjižničarsko društvo Međimurske županije), Andreja Toljan (Voditeljica Županijske matične i razvojne službe) i Tina Bakšaj Hunjadi (Knjižničarsko društvo Varaždinske županije). Pitanja za okrugli stol bila su okupljena u četiri grupe, te ovdje ukratko donosimo sažetak iznesenih mišljenja i zaključaka.
Prva tema bila je „Regionalno društvo kao prva stepenica profesionalnog razvoja knjižničara“. Sudionici okruglog stola istaknuli su važnost knjižničarskih društava za usmjeravanje razvoja (posebno mladih) knjižničara. Iako se u prošlosti podrazumijevalo da će se svaki knjižničar uključiti u rad svojeg regionalnog knjižničarskog društva, to danas više nije slučaj te je potrebno ulagati dodatne napore u privlačenje novih članova, i to već tijekom njihovog formalnog obrazovanja. S obzirom na to da regionalna društva, uz pojedine iznimke, nemaju veliki broj članova, važni su osobni kontakti s potencijalnim članovima. Vrijednost knjižničarskih društava u vidu pružanja edukacija članovima i omogućavanje ostvarivanja uvjeta za napredovanje u struci više nisu primarni razlog članstva u struci, već se kao razlog sve više ističe zagovaranje očuvanja digniteta struke i promicanje zajedničkih vrijednosti.
Druga tema nosila je naslov „Digitalna tranzicija i suradnja knjižničara“, a pružila je priliku da se u kontekstu djelatnosti knjižničarskih društava komentira digitalna tranzicija. Sudionici su se složili da su sve učestalije edukacije, predavanja i okrugli stolovi koje se odvijaju putem računalnih platformi praktične, te da smanjuju troškove organizacije, ali isto tako dehumaniziraju sam proces učenja. S obzirom na to da ovaj tip edukacija ne omogućava osobne kontakte sudionika, te razvoj osobnih mreža poznanstva, sudionici su se složili da one ne mogu biti jedini način na koji se organiziraju ova događanja. Poseban naglasak sudionici su stavili na neformalne vidove dijeljenja informacija i učenja, kao što su izleti, neformalna druženja i neslužbeni dijelovi konferencija (kao što su pauze za kavu), gdje stroga forma ne ometa slobodno kolanje ideja.
Treći blok pitanja bio je usmjeren na aktivnosti HKD-a i međunarodne suradnje. Nakon pandemije COVID-a intenzivirale su se aktivnosti CSSU-a usmjerene na široku populaciju knjižničara osobito u vidu organizacije webinara. Pozitivni odjeci ovih aktivnosti prepoznati su i u organizaciji edukacija u živo, jer se iskristalizirao interes knjižničara za pojedine stručne teme. S druge strane, postavljeno je pitanje etičkog ponašanja knjižničara i kvalitete „slušanja“ navedenih edukacija. Održavanje edukacija putem platformi za udaljeno učenje omogućava „štancanje“ potvrda uz izostanak stvarnog učenja polaznika. Ovdje je istaknuta odgovornost pojedinca za vlastito ponašanje i poštovanje etičkog kodeksa. S druge strane, preuzimanje ideja donesenih izvan granica Republike hrvatske i njihova implementacija u našem okruženju donose brojne benefite kako za struku tako i za pojedine knjižnice i knjižničare.
U posljednjem bloku pitanja, pod temom „Da li možemo učiti jedni od drugih“ postavljeno je pitanje suradnje knjižnica sa srodnim ustanovama, kao što su arhivi i muzeji. Ove suradnje više dolaze do izražaja na razini samih institucija, osobito kod aktivnosti koje više zadiru u međusobna područja. U situacijama kada se prepozna potreba, kontaktiraju se relevantni stručnjaci te se formalni ili neformalno aktiviraju njihove stručne kompetencije s ciljem rješavanja konkretnih izazova.
Umjesto zaključka sudionici okruglog stola istaknuli su pojedine koncepte koje primjećuju u djelovanju knjižničarskih društava, a koje žele izmijeniti ili implementirati u svojem profesionalnom djelovanju. Poseban naglasak stavljen je na komunikaciju, uključenost i implementaciju pozitivnih primjera u vlastitu praksu.
Nakon rasprave održana su tri izlaganja o vrlo zanimljivim temama. Iva Morandini Ćavarović i Marija Dukić izložile su aktivnosti ZKD Biciklista, iznimno aktivne radne grupe koja spaja ljubav prema knjižnicama i bicikliranje te tako pred širom javnosti prezentira knjižnice u jednom novom svjetlu. Tina Bakšaj Hunjadi predstavila je aktivnosti Knjižničarskog društva Varaždinske županije tijekom proteklih pet godina, s naglaskom na aktivnostima usmjerenim prema promicanju knjige i čitanja među općom populacijom. Andreja Toljan izložila je povijest Konteksta od njegovog prvog broja do danas, uz kvantitativnu analizu određenih obilježja članaka i njihovih autora.
Okrugli stol završio je primjenom naučenog – uz neformalno druženje i slobodno dijeljenje ideja.
Zrinka Lončar
