{"id":2164,"date":"2020-04-24T10:34:58","date_gmt":"2020-04-24T08:34:58","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?p=2164"},"modified":"2020-04-24T10:34:58","modified_gmt":"2020-04-24T08:34:58","slug":"obnova-zagreba-nakon-potresa-2020-sto-mozemo-ocekivati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/2020\/04\/24\/obnova-zagreba-nakon-potresa-2020-sto-mozemo-ocekivati\/","title":{"rendered":"Obnova Zagreba nakon potresa 2020. \u0160to mo\u017eemo o\u010dekivati?"},"content":{"rendered":"<div id=\"metaslider-id-2167\" style=\"max-width: 400px;\" class=\"ml-slider-3-105-0 metaslider metaslider-flex metaslider-2167 ml-slider has-dots-nav ms-theme-default\" role=\"region\" aria-label=\"Kardov1\" data-height=\"300\" data-width=\"400\">\n    <div id=\"metaslider_container_2167\">\n        <div id=\"metaslider_2167\">\n            <ul class='slides'>\n                <li style=\"display: block; width: 100%;\" class=\"slide-2173 ms-image \" aria-roledescription=\"slide\" data-date=\"2020-04-24 10:31:46\" data-filename=\"773x435_cmsv2_b832654c-6816-5276-9077-72573fa3f5ce-4582606-400x300.jpg\" data-slide-type=\"image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/773x435_cmsv2_b832654c-6816-5276-9077-72573fa3f5ce-4582606-400x300.jpg\" height=\"300\" width=\"400\" alt=\"\" class=\"slider-2167 slide-2173 msDefaultImage\" title=\"773x435_cmsv2_b832654c-6816-5276-9077-72573fa3f5ce-4582606\" \/><\/li>\n                <li style=\"display: none; width: 100%;\" class=\"slide-2174 ms-image \" aria-roledescription=\"slide\" data-date=\"2020-04-24 10:31:46\" data-filename=\"Foto-by-Slavica-\u0160ajatovi\u0107-400x300.jpeg\" data-slide-type=\"image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/Foto-by-Slavica-\u0160ajatovi\u0107-400x300.jpeg\" height=\"300\" width=\"400\" alt=\"\" class=\"slider-2167 slide-2174 msDefaultImage\" title=\"Foto by Slavica \u0160ajatovi\u0107\" \/><\/li>\n                <li style=\"display: none; width: 100%;\" class=\"slide-2175 ms-image \" aria-roledescription=\"slide\" data-date=\"2020-04-24 10:31:46\" data-filename=\"medium_Zagreb_earthquake-400x300.jpg\" data-slide-type=\"image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/medium_Zagreb_earthquake-400x300.jpg\" height=\"300\" width=\"400\" alt=\"\" class=\"slider-2167 slide-2175 msDefaultImage\" title=\"medium_Zagreb_earthquake\" \/><\/li>\n                <li style=\"display: none; width: 100%;\" class=\"slide-2176 ms-image \" aria-roledescription=\"slide\" data-date=\"2020-04-24 10:31:46\" data-filename=\"staticari-400x300.jpg\" data-slide-type=\"image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/staticari-400x300.jpg\" height=\"300\" width=\"400\" alt=\"\" class=\"slider-2167 slide-2176 msDefaultImage\" title=\"staticari\" \/><\/li>\n                <li style=\"display: none; width: 100%;\" class=\"slide-2177 ms-image \" aria-roledescription=\"slide\" data-date=\"2020-04-24 10:31:46\" data-filename=\"Andrej-Plenkovi\u0107-visits-Zagreb-after-earthquake-400x300.jpeg\" data-slide-type=\"image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/Andrej-Plenkovi\u0107-visits-Zagreb-after-earthquake-400x300.jpeg\" height=\"300\" width=\"400\" alt=\"\" class=\"slider-2167 slide-2177 msDefaultImage\" title=\"Andrej Plenkovi\u0107 visits Zagreb after earthquake\" \/><\/li>\n            <\/ul>\n        <\/div>\n        \n    <\/div>\n<\/div>\n<p>Kako bismo shvatili \u0161to se doga\u0111a s urbanom obnovom Zagreba nakon potresa koji je grad pogodio 22. o\u017eujka 2020. i \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati u budu\u0107nosti, va\u017eno je imati barem povr\u0161ni pregled nad dosada\u0161njim dru\u0161tvenim procesima i njihovoj urbanoj formi. Ako na Zagreb primijenimo uvide Kirila Stanilova<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a>, koji daje mo\u017eda najbolji prikaz postsocijalisti\u010dkih urbanih transformacija, onda mo\u017eemo re\u0107i da su klju\u010dni procesi u urbanom planiranju koji su odredili posljednja tri desetlje\u0107a bili decentralizacija, uspostava tr\u017ei\u0161ta nekretnina i privatizacija, a \u0161to je bilo pra\u0107eno odustajanjem od planiranja, smanjenjem koordinacije, lo\u0161om implementacijom regulativnih na\u010dela, povla\u010denjem javnog financiranja i slabljenjem javnih servisa. Kao rezultat procesa pretvorbe, privatizacije i povrata imovine te prate\u0107ih sitnih privatnih ekonomskih inicijativa podrumi, sutereni i stra\u017enji ulazi u stambene zgrade na periferiji adaptirani su u kioske, du\u0107ane i frizerske salone. Vlasni\u010dki fragmentirani dijelovi grada su takvi i ostajali, a sa izostankom plana i koordinacije razvio se obrazac kakav imamo u zemljama u razvoju i kojeg karakterizira nedostatak javne infrastrukture (dijelovi Tre\u0161njevke, Kajzerica, podsljemenska zona). Nejasna razvojna pozicija razli\u010ditih dijelova grada odredila je potra\u017enju za uredskim i poslovnim prostorima u centru \u0161to je podiglo cijene nekretnina. Vlasnici stanova koristili su svoja vlasni\u010dka prava na tr\u017ei\u0161tu, a stanovi u centru su pretvarani u uredske prostore, od odvjetni\u010dkih ureda, turisti\u010dkih agencija, privatnih stomatolo\u0161kih ordinacija do salona za uljep\u0161avanja. Pojavili su se prvi ve\u0107i trgova\u010dki centri koji \u0107e kasnije nicati prete\u017eno na periferiji, kao \u0161to \u0107e u kasnijoj fazi i uredski prostori u ve\u0107oj mjeri seliti u sekundarne poslovne zone po vanjskom obodu koji je jo\u0161 uvijek unutar mre\u017ee javnog gradskog prijevoza. Nakon ulaska u Europsku uniju porastao je broj turista, proces koji se dogodio svim drugim glavnim gradovima novih \u010dlanica. Stanovi u centru su dobili dodatnu potra\u017enju i pretvarali su se ne samo u uredske prostore nego i u hostele, sobe i apartmane za kratkoro\u010dno iznajmljivanje. Od posebne va\u017enosti su tada postala pitanja vanjskog izgleda centra grada, ponude za turiste i brendiranje kroz razli\u010dite festivale i manifestacije. Imaju\u0107i u vidu ove promjene u posljednja tri desetlje\u0107a kaoti\u010dan proces kojem smo svjedo\u010dili nakon potresa zapravo je samo jasnije pokazao neravnote\u017eu koju imamo na djelu u dru\u0161tvenom i prostornom razvoju od osamostaljenja dr\u017eave i koji nije nikakvo prijelazno, nego je na\u0161e trajno stanje.<\/p>\n<p>Jedno od prvih pitanja upu\u0107enih predstavnicima vlasti nakon potresa bilo je koliko dugo \u0107e trajati obnova? Ve\u0107ina je tvrdila da je prerano za takva predvi\u0111anja \u0161to je vjerojatno u nekim slu\u010dajevima zna\u010dilo i to da nisu imali nikakvu ideju \u0161to ih \u010deka. Nosioci vlasti su se na\u0161li pod pritiskom da \u0161to prije ponude odgovore na pitanja naknade \u0161tete i obnove, a politi\u010dko natjecanje i sukobi lokalne i dr\u017eavne vlasti bili su popra\u0107eni institucijskom kompeticijom. Stru\u010dna udru\u017eenja koja ve\u0107 imaju proceduralno odre\u0111eno mjesto u procesima kreiranja urbanih politika poput konzervatora, povjesni\u010dara umjetnosti, arhitekata i sli\u010dnih struka prve su se oglasile jer su navikle da procedure \u010desto nemaju nikakvu vrijednost i da moraju javno istupati da bi bili uklju\u010deni u proces planiranja. Spoznaja da odre\u0111ene ili \u010dak ve\u0107ina o\u0161te\u0107enih zgrada nema veliku arhitektonsku ili kulturnu vrijednost nadogra\u0111ivana je obja\u0161njenjima o krajobraznoj i ambijentalnoj vrijednosti. Saznali smo da je izrazito va\u017eno vratiti \u0161to je vi\u0161e toga u prethodno stanje radi o\u010duvanja identiteta, a taj identitet je va\u017ean jer je zahvaljuju\u0107i njemu Zagreb izme\u0111u ostaloga postao turisti\u010dka destinacija. Ako se moglo tako obnavljati Dubrovnik nakon potresa, mo\u017ee se sada i Zagreb. Dobiva se dojam da je razlika izme\u0111u urbane politike koja priprema otpornost na potres obnovom fasada i s druge strane argumenata koji promoviraju obnovu tih istih zgrada radi fasada odnosno turisti\u010dke privla\u010dnosti samo pitanje pozicije. I u jednom i u drugom slu\u010daju na djelu je reprodukcija diskursa u kojem je turizam glavni cilj i sredstvo razvoja i u kojem se centar grada vidi kao kulisa za razgledavanje, a ne \u017eivo urbano tkivo.<\/p>\n<p>Potom je u javnost iza\u0161ao na brzinu kreiran tekst zakona o obnovi, a koji vlast ipak nije donosila pod pritiskom nego na\u017ealost iz uvjerenja da se kona\u010dne mjere mogu i moraju donijeti u rekordno brzom roku, bez usugla\u0161avanja s drugim dionicima. Problem tada mijenja oblik. Saznajemo da problem koji se do tada vidio kao problem ambijenta i kulturne ba\u0161tine, problem gra\u0111evinskih materijala i statike, postaje i problem ljudi i to ne onih koji samo \u0161etaju centrom grada, nego onih koji u njemu \u017eive. Time je otvoreno pitanje vlasni\u0161tva u svim mogu\u0107im kombinacijama (infrastrukture, zemlji\u0161ta, objekata, a onda jo\u0161 i prava kori\u0161tenja) uklju\u010duju\u0107i i varijantu u kojoj vlasni\u0161tvo uop\u0107e nije poznato. Brzina dono\u0161enja mjera i neozbiljnost u planiranju i upravljanju procesom osmi\u0161ljavanja obnove pokazuje da se nakon potresa suo\u010davamo s novom upravlja\u010dkom nepogodom.<\/p>\n<p>Zagreb ipak nije prvi grad koji se obnavlja nakon potresa, a pogotovo nije prvi koji prolazi urbanu obnovu. Neke spoznaje ipak postoje i na temelju njih mo\u017eemo dobiti barem okvirnu predod\u017ebu budu\u0107ih procesa i promjena, a koja bi nam mogla pomo\u0107i u planiranju.<\/p>\n<p>Prvo na \u0161to valja ukazati je da iz dosada\u0161njih rasprava u javnosti uop\u0107e nije jasno \u0161to se pod obnovom podrazumijeva. Kada razli\u010diti akteri, uklju\u010duju\u0107i i predstavnike lokalne i dr\u017eavne vlasti, spominju obnovu postavlja se pitanje misle li na (1) povratak u prethodno stanje, (2) postizanje nekog projiciranog stanja bez potresa, ili (3) postizanje nekog po\u017eeljnog budu\u0107eg stanja (koje nije ni prvo &#8211; u nekim aspektima nezadovoljavaju\u0107e, niti drugo koje bi moglo zna\u010diti isto to nezadovoljavaju\u0107e samo u malo naprednijoj fazi)<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\">[2]<\/a>. Za pretpostaviti je da razli\u010diti akteri imaju razli\u010dito razumijevanje obnove i stoga je razja\u0161njavanje ovog pitanja klju\u010dno. Bez usugla\u0161avanja \u0161to obnova zna\u010di i \u0161to se obnovom \u017eeli posti\u0107i svi daljnji koraci su osu\u0111eni na prepreke i kroz cijeli \u0107emo proces svjedo\u010diti me\u0111usobnom mu\u010dnom saka\u0107enju.<\/p>\n<p>Prva varijanta \u0107e za mnoge biti prihvatljivija iz razli\u010ditih razloga, a kod nekih je to i disciplinarno odre\u0111eno. No, vjerojatnost da \u0107e biti mogu\u0107e posti\u0107i prethodno stanje \u010dak i da svi prihvate da je ono bilo dobro, ili najbolje od mogu\u0107ih s obzirom na okolnosti, izrazito je niska. Novaca za obnovu kad tad nestane, obnova \u0107e trajati godinama (vjerojatno du\u017ee od deset godina pri \u010demu nikada ne\u0107emo mo\u0107i identificirati zavr\u0161etak) i promjene \u0107e se doga\u0111ati usprkos svim naporima za povratak u pro\u0161lost. Druga varijanta je te\u0161ko provediva s obzirom na to da je mno\u0161tvo drugih interveniraju\u0107ih varijabli, od kojih su COVID-19 i ekonomska recesija samo prve koje su vidljive. Tre\u0107a opcija pak zahtijeva javnu raspravu, uklju\u010divanje svih dionika u proces osmi\u0161ljavanja ciljeva, svakovrsno katalogiziranje kao i identifikaciju polaznog stanja, prethodnih dru\u0161tvenih promjena i trendova, izgradnju konsenzusa i razli\u010dite druge procese kako bi planovi bili ostvarivi.<\/p>\n<p>Za sve navedene pristupe ve\u0107 imamo dovoljno iskustva. Prvu opciju se mo\u017ee vidjeti u Vukovaru u kojem dvadeset godina nakon po\u010detka obnove jo\u0161 uvijek nisu obnovljene sve zgrade u centru grada, vrijedna kulturna ba\u0161tina, a Radni\u010dki dom, obnovljen izvana, ve\u0107 godinama \u010deka unutarnju obnovu i ure\u0111enje. Mo\u017ee se oti\u0107i i u Dubrovnik, po mogu\u0107nosti tijekom zime, kako bi se moglo na miru u\u017eivati u predivnom ambijentu obnovljene stare gradske jezgre jer je tada ispra\u017enjena od ljudi, ne samo turista nego i stanovnika. Za drugu opciju mo\u017eemo se prisjetiti reporta\u017ee, ponovno iz Vukovara, povodom otvaranja novoizgra\u0111enog zatvorenog olimpijskog bazena u Borovu naselju sredstvima Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, kojem je primarni cilj obnova gospodarstva, u kojoj je izjava jednog aktera o nadi da \u0107e sada kada grad ima olimpijski bazen, kakav nemaju ni mnogo ve\u0107i gradovi u ovoj zemlji, uskoro dobiti i vaterpolo klub. Za lo\u0161e izdanje tre\u0107eg pristupa mo\u017eemo oti\u0107i u Pulu, grad koji je nakon demilitarizacije osje\u0107ao beskraj mogu\u0107nosti za urbanu obnovu i razvoj, a trideset godina kasnije ih jo\u0161 uvijek ima jednako beskrajno mnogo, ali sada bez osje\u0107aja da ih ima, jer se ni\u0161ta od planova krojenih mimo javnosti i struka nije realiziralo.<\/p>\n<p>Drugo, obnova nije linearan proces, nego multidimenzionalan, sna\u017eno je odre\u0111en kapacitetima i modelima upravljanja, prepun prijepora i nejednakosti s obzirom na specifi\u010dnosti lokacija, dionike, korisnike i institucionalne aran\u017emane.<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\">[3]<\/a> Zbog ovoga je sustav upravljanja i participacija naj\u0161ireg kruga dionika u inicijalnim fazama osmi\u0161ljavanja modela od iznimne va\u017enosti. Povrh toga, rije\u010d je o procesu koji zahtjeva \u0161iroku mobilizaciju razli\u010ditih resursa, od osiguranja privremenih smje\u0161tajnih kapaciteta do obnove zgrada razli\u010ditih namjena i vlasni\u0161tva. S obzirom na to da je proces dugogodi\u0161nji i da se odvija na razli\u010ditim razinama politi\u010dke vlasti i traje du\u017ee od politi\u010dkih mandata, klju\u010dni okvir mora biti osiguran od politi\u010dkih prijepora, institucionalnih blokada, administrativne lijenosti kao na\u010dina otpora politi\u010dkom nestru\u010dnom diktatu i sl.<\/p>\n<p>I tre\u0107e, prirodne katastrofe kao i procesi obnove imaju nejednake u\u010dinke u razli\u010ditim sektorima i me\u0111u dru\u0161tvenim skupinama \u0161to zna\u010di da ukoliko \u017eelimo upravljati dru\u0161tvenim procesima onda ih moramo poznavati, a proces obnove oblikovati na na\u010din da upravljamo tim procesima radi dugoro\u010dnog razvoja. To je jo\u0161 jedan razlog za\u0161to je potrebno uklju\u010diti razli\u010dite dionike jer nitko nema potpuni pregled dru\u0161tvene stvarnosti. Svaka disciplina je odre\u0111ena tunelskim pogledom; povjesni\u010dari umjetnosti \u0107e govoriti o ba\u0161tini, arhitekti o objektima, pravnici o vlasni\u0161tvu, ekonomisti o izvorima financiranja, sociolozi o dinamici stanovni\u0161tva s obzirom na razli\u010dite kategorije. I svi oni se bore za nadmo\u0107 vlastitih perspektiva, koje \u010desto uop\u0107e nemaju unutarnju homogenost. Uzmimo za primjer mogu\u0107nost da se u centru grada izgradi nova zgrada bez prozora. Arhitekt bi mogao re\u0107i da je to izvrsno uspjela interpolacija suvremene arhitekture i da se samo \u010dini da nema prozora, a da zapravo prozora ima vi\u0161e nego na drugim objektima, samo ih se ne vidi s ulice. Povjesni\u010dar umjetnosti bi mogao re\u0107i da su u neka davna vremena porezi razrezivani na temelju broja i veli\u010dine prozora i da je ovo reprezentacija izbjegavanja pla\u0107anja poreza koja je u skladu s povijesnim slojevima i dana\u0161njim vremenom. Ekonomist bi mogao vidjeti uli\u010dni zid zgrade bez prozora kao potencijal za ogla\u0161avanje u centru grada pa zaklju\u010diti da imamo odli\u010dan primjer ekonomski samoodr\u017eive zgrade jer \u0107e samim postojanjem mo\u0107i donositi profit, a \u010dime se dovodi u pitanje ideja da je nekretnina mrtvi kapital. Sociolog bi mogao re\u0107i da je na djelu odustajanje od javne sfere i promatranje javnog prostora kao prijetnje od koje se treba braniti. Svi bi mogli donijeti ne\u0161to od stvarnosti u raspravu koja \u0107e ne\u010dim rezultirati, a da ne moramo \u010dekati da vrijeme poka\u017ee ocjenu (na ocjenu vremena se obi\u010dno pozivaju oni koji su isklju\u010dili preveliki broj varijabli).<\/p>\n<p>Ako pak budemo \u010dekali ocjenu vremena onda je velika vjerojatnost da bi vrijeme moglo pokazati ne\u0161to od sljede\u0107eg.<\/p>\n<p>Prvo, prethodna socioekonomska ranjivost pojedinih skupina pokazat \u0107e se kao zna\u010dajan \u010dimbenik tijekom i nakon obnove. Nezaposleni, gra\u0111ani starije dobi, \u017eene, invalidi, zadu\u017eena ku\u0107anstva, roditelji s djecom, mali obrtnici i sl. koji su ve\u0107 imali dru\u0161tvene i ekonomske probleme u svakodnevnom \u017eivotu bit \u0107e u posebno nepovoljnoj poziciji u raspodjeli pozitivnih i negativnih u\u010dinaka<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\">[4]<\/a> obnove jer \u0107e se obnova dominantno shva\u0107ati u terminima fizi\u010dke rekonstrukcije objekata, a manje dru\u0161tvene rekonstrukcije. Dodatno, obnova \u0107e pogor\u0161ati pozicije ovih i drugih ranjivih i marginaliziranih skupina i zbog <em>top-down<\/em> pristupa koji \u0107e dodatno umanjiti ve\u0107 smanjeni socijalni kapital, dru\u0161tveno povjerenje i osje\u0107aje sigurnosti zbog poreme\u0107aja u dru\u0161tvenim mre\u017eama susjeda \u010desto ovisnima o mla\u0111im generacijama \u010dija \u0107e mobilnost sada biti pove\u0107ana. Doprinos prevlasti <em>top-down<\/em> pristupa dat \u0107e i financijski aran\u017emani, uklju\u010denost eksperata, kao i djelovanje tijela mjesne samouprave (vije\u0107a gradskih \u010detvrti i mjesni odbori) koja \u0107e samo u rijetkim prilikama, a ovisno o politi\u010dkoj strukturi, pomo\u0107i u osna\u017eivanju gra\u0111ana, dok \u0107e \u010de\u0161\u0107e funkcionirati kao transmisijski mehanizmi odlu\u010divanja vi\u0161ih razina. Financijski pritisci \u0107e ove skupine prisiljavati na prodaju ili zamjenu nekretnina. Prethodna nemogu\u0107nost financijske participacije u odr\u017eavanju ili obnovi fasada (koja je zahtijevala anga\u017eman skupih stru\u010dnjaka) sada \u0107e se manifestirati kao nemogu\u0107nost participacije u obnovi. To \u0107e pak doprinijeti promjeni vlasni\u0161tva ili pak dodatnoj stigmatizaciji i marginalizaciji tih skupina ukoliko odlu\u010de ostati, izme\u0111u ostaloga i zbog dominacije stru\u010dnjaka koji \u0107e nagla\u0161avati fizi\u010dku obnovu, restauraciju i uljep\u0161avanje. Ukratko, dominantni diskurs, kako u reprezentacijskoj sferi tako i u tehni\u010dkim rje\u0161enjima i mehanizmima provedbe, pogodovat \u0107e poja\u010davanju postoje\u0107ih dru\u0161tvenih nejednakosti \u0161to \u0107e imati specifi\u010dne u\u010dinke vidljive u kasnijoj izmijenjenoj socioekonomskoj i demografskoj strukturi, a time i svim ostalim aspektima centra grada.<\/p>\n<p>Drugo, sama obnova \u0107e unijeti prekide u svakodnevnom \u017eivotu i ispunjavanju svakodnevnih potreba stanovnika kroz sljede\u0107i desetogodi\u0161nji period i to vjerojatno mnogo ve\u0107e prekide nego da obnove uop\u0107e ne bude. Privremena preseljenja \u0107e za stanovnike unijeti mnogo zna\u010dajnije promjene nego stanovanje u o\u0161te\u0107enim objektima, \u0161to \u0107e rezultirati otporom preseljenju, ali i negativnim u\u010dincima na socijalnu koheziju<a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\">[5]<\/a>. Tako\u0111er, provedba obnove u svom osnovnom dizajnu izvr\u0161it \u0107e nejednak utjecaj ovisno o tome ho\u0107e li biti vremenski i prostorno koncentrirana ili raspr\u0161ena. Pritom valja naglasiti da je postojanje jasno i \u010dvrsto razgrani\u010denih faza u obnovi samo analiti\u010dka kategorija, koja se u dru\u0161tvenoj stvarnosti pokazuje kao mit<a href=\"#_ftn6\" name=\"_ftnref6\">[6]<\/a>. U prvoj fazi se moglo svjedo\u010diti smanjenju svih aktivnosti u centru grada (bez obzira na zdravstvene mjere) zbog privremeno zatvorenih ulica, ogra\u0111enih prostora, nesigurnosti, buke i drugog zaga\u0111enja od radova. Na nekim lokacijama to \u0107e biti dugotrajno<a href=\"#_ftn7\" name=\"_ftnref7\">[7]<\/a>. Promjene u fizi\u010dkom okru\u017eenju \u0107e imati zna\u010dajne u\u010dinke na prethodno postoje\u0107e gospodarske aktivnosti, \u0161to bi zbog du\u017eeg trajanja prije moglo voditi transformaciji nego adaptaciji u odre\u0111enim gospodarskim aktivnostima<a href=\"#_ftn8\" name=\"_ftnref8\">[8]<\/a>. Dugotrajnost i neizvjesnost promjena rezultirat \u0107e poja\u010davanjem prethodno postoje\u0107ih trendova seljenja niza funkcija u vanjski pojas u\u017eeg centra grada \u0161to \u0107e ubrzati gentrifikaciju i promjene koje se ve\u0107 doga\u0111aju u tom pojasu. Ove promjene \u0107e u kona\u010dnici imati reperkusije i na javni sustav obrazovnih i odgojnih servisa poput \u0161kola i vrti\u0107a, ali i socijalnih usluga u centru grada. Na\u010delo po kojem svatko obnavlja svoju imovinu, zrcali ne samo odustajanje od funkcije dr\u017eave kao oblika socijalnog osiguranja nego i priznanje nemogu\u0107nosti upravljanja dru\u0161tvenim procesima. Upravljivost \u0107e se demonstrirati samo u podru\u010dju javnih ili reprezentativnih objekata jer \u0107e tu obnova biti rutinska, u skladu s ve\u0107 postoje\u0107om institucionalnom konfiguracijom.<a href=\"#_ftn9\" name=\"_ftnref9\">[9]<\/a><\/p>\n<p>Tre\u0107e, naglasci na brzinu obnove, omogu\u0107avanje nesmetanog stanovanja i nastavka svakodnevnog \u017eivota favorizirat \u0107e model obnove povratka na staro<a href=\"#_ftn10\" name=\"_ftnref10\">[10]<\/a>. Nisko povjerenje u institucije, slabi kapaciteti za upravljanje, dosada\u0161nji dru\u0161tveni i politi\u010dki konflikti u urbanom planiranju, kao i tro\u0161kovi obnove doprinosit \u0107e reaktivnom, a ne proaktivnom, pristupu. Za to \u0107e postojati i podr\u0161ka javnosti \u010demu je u podlozi o\u010dekivana preferencija starog i poznatog umjesto razvojnih planova koji uzimaju u obzir nove okolnosti. Svi ovi \u010dimbenici \u0107e u kona\u010dnici doprinijeti kvaliteti i opsegu intervencija, pa je za o\u010dekivati da \u0107e obnova infrastrukture u ve\u0107oj mjeri izostati, a \u0161to \u0107e dugoro\u010dno ograni\u010diti razvojne mogu\u0107nosti centra grada i poja\u010dati pretvaranje objekata za stanovanje u turisti\u010dke apartmane. Tako\u0111er, za o\u010dekivati je da reaktivni pristup povratka na staro ne\u0107e zaustaviti promjene, nego \u0107e ih samo u\u010diniti te\u0161ko upravljivima. U kona\u010dnici bi to moglo zna\u010diti vi\u0161e mikrolokacijskih promjena, a koje bi u cjelini mogle dovesti upravo do stanja i promjena koje se inicijalno \u017eeli sprije\u010diti.<\/p>\n<p>Ovo dakako nije iscrpna lista potencijalnih \u010dimbenika i u\u010dinaka, ve\u0107 jedan od mogu\u0107ih scenarija koji je vrlo izgledan. \u010cak i ovakav plo\u0161an opis stanja i promjena ukazuje nam da bismo mogli svjedo\u010diti nastavku sociodemografskog trenda pra\u017enjenja centra grada i prenamjene stanova za turisti\u010dke namjene uz daljnji izostanak proaktivnog i participativnog planiranja urbanog razvoja.<\/p>\n<div id=\"metaslider-id-2178\" style=\"max-width: 400px;\" class=\"ml-slider-3-105-0 metaslider metaslider-flex metaslider-2178 ml-slider has-dots-nav ms-theme-default\" role=\"region\" aria-label=\"kardov2\" data-height=\"300\" data-width=\"400\">\n    <div id=\"metaslider_container_2178\">\n        <div id=\"metaslider_2178\">\n            <ul class='slides'>\n                <li style=\"display: block; width: 100%;\" class=\"slide-2181 ms-image \" aria-roledescription=\"slide\" data-date=\"2020-04-24 10:32:26\" data-filename=\"unnamed-1-400x300.png\" data-slide-type=\"image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/unnamed-1-400x300.png\" height=\"300\" width=\"400\" alt=\"\" class=\"slider-2178 slide-2181 msDefaultImage\" title=\"unnamed (1)\" \/><\/li>\n                <li style=\"display: none; width: 100%;\" class=\"slide-2182 ms-image \" aria-roledescription=\"slide\" data-date=\"2020-04-24 10:32:26\" data-filename=\"unnamed-400x300.png\" data-slide-type=\"image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/unnamed-400x300.png\" height=\"300\" width=\"400\" alt=\"\" class=\"slider-2178 slide-2182 msDefaultImage\" title=\"unnamed\" \/><\/li>\n            <\/ul>\n        <\/div>\n        \n    <\/div>\n<\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-2165 alignleft\" src=\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/autor-bauhaus-882x1024.jpg\" alt=\"\" width=\"224\" height=\"260\" srcset=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/autor-bauhaus-882x1024.jpg 882w, https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/autor-bauhaus-259x300.jpg 259w, https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/autor-bauhaus-768x891.jpg 768w, https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/autor-bauhaus.jpg 1165w\" sizes=\"auto, (max-width: 224px) 100vw, 224px\" \/>Kruno Kardov<\/p>\n<p>Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu,<br \/>\n11. 4. 2020.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> Stanilov, K. (ur.) (2007) <em>The Post-Socialist City. Urban Form and Space Transformations in Central and Eastern Europe<\/em><em>\u2028<\/em><em>after Socialism<\/em>. Springer.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> Chang, Stephanie E. (2010). Urban disaster recovery: a measurement framework and its application to the 1995 Kobe earthquake. <em>Disasters<\/em>. 34(2): 303\u2212327. Cheng, S.; Ganapati, E.; Ganapati, S. (2015.) Measuring disaster recovery: bouncing back or reaching the counterfactual state? <em>Disasters<\/em>. 9(3): 427\u2212446.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\">[3]<\/a> Chang, 2010.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\">[4]<\/a> Alipour, F. i sur. (2015). Social issues and post-disaster recovery: A qualitative study in an Iranian context. <em>International Social Work<\/em>. 58(5): 689-703. Chen, H.; Maki, N.; Hayashi, H. (2014) Disaster resilience and population ageing: the 1995 Kobe and 2004 Chuetsu earthquakes in Japan. <em>Disasters<\/em>. 38(2): 291\u2212309.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref5\" name=\"_ftn5\">[5]<\/a> Oliver-Smith, A. (1991) Successes and Failures in Post-Disaster Resettlement. <em>Disasters<\/em>. 15(1): 12-23.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\">[6]<\/a> Contreras, D. (2016). Fuzzy Boundaries Between Post-Disaster Phases: The Case of L\u2019Aquila, Italy. <em>International Journal of Disaster Risk Science<\/em>. 7: 277-292.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref7\" name=\"_ftn7\">[7]<\/a> Contreras, D.; Blaschke, T.; Kienberger, S.; Zeil, P. (2014). Myths and realities about the recovery of L'Aquila after the earthquake<em>. International Journal of Disaster Risk Reduction<\/em>. 8: 125-142.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref8\" name=\"_ftn8\">[8]<\/a> Lengnick-Hall, C. A., i Beck, T. E. (2005). Adaptive Fit Versus Robust Transformation: How Organizations Respond to Environmental Change. <em>Journal of Management<\/em>. 31(5): 738\u2013757.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref9\" name=\"_ftn9\">[9]<\/a> Kardov, K. i Tabak. I. (ur.) (2014). <em>Kome propadaju biv\u0161e vojne nekretnine? Iskustva prenamjene u Hrvatsko<\/em>j. Zagreb: CMS i Zavod za sociologiju.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref10\" name=\"_ftn10\">[10]<\/a> Giovanni, G. Di i Chelleri, L. (2017). Sustainable Disaster Resilience? Tensions Between Socio-economic Recovery and Built Environment. Post-disaster Reconstruction in Abruzzo (Italy). U: Sonja\u00a0Deppisch (ur.) <em>Urban Regions Now &amp; Tomorrow. Between vulnerability, resilience and transformation<\/em>. Springer. Str. 121-144.<\/pre>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako bismo shvatili \u0161to se doga\u0111a s urbanom obnovom Zagreba nakon potresa koji je grad pogodio 22. o\u017eujka 2020. i \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati u budu\u0107nosti, va\u017eno je imati barem povr\u0161ni pregled nad dosada\u0161njim dru\u0161tvenim procesima i njihovoj urbanoj formi. Ako na Zagreb primijenimo uvide Kirila Stanilova[1], koji daje mo\u017eda najbolji prikaz postsocijalisti\u010dkih urbanih transformacija, onda &hellip; <a href=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/2020\/04\/24\/obnova-zagreba-nakon-potresa-2020-sto-mozemo-ocekivati\/\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">Obnova Zagreba nakon potresa 2020. \u0160to mo\u017eemo o\u010dekivati?<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":862,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-2164","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2164","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/users\/862"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2164"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2184,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2164\/revisions\/2184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}