{"id":2131,"date":"2020-04-20T11:53:31","date_gmt":"2020-04-20T09:53:31","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?p=2131"},"modified":"2020-04-20T12:19:57","modified_gmt":"2020-04-20T10:19:57","slug":"kultura-na-respiratoru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/2020\/04\/20\/kultura-na-respiratoru\/","title":{"rendered":"Kultura na respiratoru"},"content":{"rendered":"<div id=\"metaslider-id-2135\" style=\"max-width: 400px;\" class=\"ml-slider-3-105-0 metaslider metaslider-flex metaslider-2135 ml-slider has-dots-nav ms-theme-default\" role=\"region\" aria-label=\"jaka\" data-height=\"300\" data-width=\"400\">\n    <div id=\"metaslider_container_2135\">\n        <div id=\"metaslider_2135\">\n            <ul class='slides'>\n                <li style=\"display: block; width: 100%;\" class=\"slide-2137 ms-image \" aria-roledescription=\"slide\" data-date=\"2020-04-20 11:51:27\" data-filename=\"sponsor-2005-400x300.png\" data-slide-type=\"image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/sponsor-2005-400x300.png\" height=\"300\" width=\"400\" alt=\"\" class=\"slider-2135 slide-2137 msDefaultImage\" title=\"sponsor-2005\" \/><div class=\"caption-wrap\"><div class=\"caption\">by Dan Perjovschi<\/div><\/div><\/li>\n                <li style=\"display: none; width: 100%;\" class=\"slide-2139 ms-image \" aria-roledescription=\"slide\" data-date=\"2020-04-20 11:51:37\" data-filename=\"13_2_perjovschi02-1200x800-400x300.jpg\" data-slide-type=\"image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/13_2_perjovschi02-1200x800-400x300.jpg\" height=\"300\" width=\"400\" alt=\"\" class=\"slider-2135 slide-2139 msDefaultImage\" title=\"13_2_perjovschi02-1200x800\" \/><div class=\"caption-wrap\"><div class=\"caption\">by Dan Perjovschi<\/div><\/div><\/li>\n            <\/ul>\n        <\/div>\n        \n    <\/div>\n<\/div>\n<p>Ve\u0107 sada planiram odlazak na taj prvi koncert, predstavu, kino ili izlo\u017ebu na koju \u0107u oti\u0107i &#8216;kada sve ovo napokon zavr\u0161i&#8217;. Veselim se u\u017eitku novih do\u017eivljaja, &#8216;\u0161u\u0161uru&#8217; pa i gu\u017evi i dimu ako treba. Nedostaje mi radost zajedni\u010dkog gledanja filma, u\u017eivanja u predstavi ili jednostavno buke i plesa s drugim ljudima. Upravo ta \u017eudnja za zajedni\u0161tvom, za komunikacijom, za povezivanjem kroz neki oblik kulture jest ono \u0161to nas je fasciniralo u prethodnim tjednima gledaju\u0107i balkonske operne arije, gitarske i violinske koncerte, te zajedni\u010dko pjevanje s terasa od Kine do Italije. Zarobljeni u na\u0161im stanovima (oni koji su sretni da ih imaju), \u010dini se kao da smo dio nekog eksperimenta kojim se provjerava izjava Margaret Thacher kako ne postoji dru\u0161tvo nego samo individue. No ba\u0161 igrokazi s brojnih balkona pokazuju koliko je bila u krivu, jer sve te samoizolirane individue tra\u017ee znak nekog \u0161ireg dru\u0161tva, neki tra\u010dak pripadanja, pa makar i kroz zajedni\u010dki &#8216;jauk s terace&#8217;. Kultura nam je tako ovih dana postala nasu\u0161no potrebna da se pove\u017eemo, kao i da na neki bolji na\u010din provedemo duge sate u samoizolaciji, pa se otvorila bujica <em>online<\/em> kulturnih sadr\u017eaja \u2013 predstava, filmova, koncerata, muzejskih tura, video igara\u2026 Me\u0111utim, kao \u0161to su u analognom svijetu prisutne nejednakosti u kulturi (od razine ra\u0161irenosti i kvalitete infrastrukture za kulturno stvarala\u0161tvo, mogu\u0107nosti pristupa kulturnim sadr\u017eajima pa do pitanja kulturnog kapitala), tako su reflektirane i u digitalnoj sferi gdje su poja\u010dane i digitalnim nejednakostima. Tako u nekim obiteljima postoji samo jedan lo\u0161e povezani kompjuter koji slu\u017ei i majci koja radi od ku\u0107e i djeci koja poha\u0111aju <em>online<\/em> nastavu, dok se u drugima svatko sam dru\u017ei sa svojim 4G povezanim e-ure\u0111ajem i u\u017eiva u raznim <em>online<\/em> kulturnim sadr\u017eajima.<\/p>\n<p>Godina 2020. je na hrvatskim koordinatama trebala biti godina &#8216;kulturnog obilja&#8217;: od Rijeke kao Europske prijestolnice kulture, kulturnog programa Predsjedanja Hrvatske Vije\u0107em EU-a, stranih filmskih produkcija koje su trebale snimati nikad ve\u0107i broj dana u Hrvatskoj, preko niza drugih redovnih doga\u0111anja koja su najavljivana mjesecima\u2026 No, pandemija je izazvala globalnu krizu, a u vremenima krize kulturni i umjetni\u010dki sektor naj\u010de\u0161\u0107e me\u0111u prvima osjeti njezin utjecaj, bilo da se radi o smanjivanju sredstava financiranja ili potro\u0161nje ku\u0107anstava na rekreaciju i kulturu. Ve\u0107 s 12. o\u017eujkom kada je izdana preporuka odgode okupljanja ve\u0107ih od 100 ljudi, a potom i s usvajanjem mjera 19. o\u017eujka kojima su se ograni\u010dila dru\u0161tvena okupljanja te odr\u017eavanje kulturnih doga\u0111anja, odgo\u0111ene su kazali\u0161ne predstave, koncerti, zatvoreni su klubovi, muzeji, obustavljena su snimanja filmova, itd. Dakle, cijeli se kulturni sektor zamrznuo \u010dekaju\u0107i kraj ere koronavirusa. Umjetnici i umjetnice, kulturni radnici i radnice koji su zaposleni projektno<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a> promptno su reagirali s nekoliko apela<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\">[2]<\/a>, tra\u017ee\u0107i da se \u010dim prije donesu mjere da se za\u0161titi umjetni\u010dka i kulturna proizvodnja jer je sa svakom otkazanom predstavom, snimanjem, koncertom ugro\u017eena ne\u010dija radna i \u017eivotna egzistencija. Apeli i inicijative nisu krenuli samo lokalno, nego i globalno<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\">[3]<\/a>. Me\u0111unarodne mre\u017ee u kulturi i umjetnosti poput <em>Culture Action Europe<\/em> (CAE)<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\">[4]<\/a>, <em>Performing Arts Employers Association League Europe<\/em> (Pearle)<a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\">[5]<\/a>, kao i zemlje Europske unije ukazale su na ranjivost sektora uslijed projektnog na\u010dina rada koji je dominantan u kulturnom sektoru, a koji se trenuta\u010dno suo\u010dava s naglim i dramati\u010dnim gubitkom prihoda. U trenutku kada su se i u Hrvatskoj po\u010dele najavljivati mjere i potezi za o\u010duvanje kulturnog i umjetni\u010dkog sektora u doba COVID-19, dogodio se razorni potres u Zagrebu. Potres je uzrokovao velike materijalne \u0161tete koje su ostavile mnoge gra\u0111ane i gra\u0111anke doslovce bez krova nad glavom, ali je i zadao dodatni udarac ve\u0107 oslabljenom kulturnom i umjetni\u010dkom sektoru. Brojne kulturne institucije i kulturna dobra su o\u0161te\u0107ena ili uni\u0161tena, ali se isto dogodilo i mnogobrojnim uredima kulturnih organizacija, poduze\u0107a, pa i ateljeima slobodnih umjetnika i umjetnica. Centralizacija najve\u0107eg dijela kulturne infrastrukture ba\u0161 u Zagrebu, i to posebice u u\u017eem centru grada u kojem se nalaze neke od glavnih muzejskih ku\u0107a, sredi\u0161ta mnogih mikropoduze\u0107a kulturnih industrija (filmske producentske ku\u0107e, izdava\u0161tvo, dizajnerski studiji)<a href=\"#_ftn6\" name=\"_ftnref6\">[6]<\/a>, kao i uredi organizacija civilnog dru\u0161tva u podru\u010dju suvremene umjetnosti i kulture<a href=\"#_ftn7\" name=\"_ftnref7\">[7]<\/a>, predstavlja i mogu\u0107i zastoj ve\u0107ine kulturnih djelatnosti u zemlji. Bit \u0107e potrebne godine i godine te velika financijska sredstva da bi se obnovile brojne kulturne institucije, spomenici kulture i za\u0161ti\u0107ena dobra, pogotovo uzev\u0161i u obzir konzervatorske uzuse obnove kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n<p>Pogo\u0111eni s dvije istovremene krize, kulturni su se djelatnici i djelatnice mobilizirali u tra\u017eenju mjera koje bi adekvatno za\u0161titile kulturno stvarala\u0161tvo i radni\u0161tvo. &#8216;A \u0161to se sad opet ti kulturnjaci bune?&#8217; \u2013\u00a0 odmah su krenuli kontra glasovi u javnosti propituju\u0107i posebnost kulturnja\u010dkih zahtjeva, budu\u0107i da su i mnogi drugi sektori pogo\u0111eni novonastalom situacijom iz koje nitko ne\u0107e iza\u0107i neo\u0161te\u0107en. Me\u0111utim, promptna reakcija kulturnog sektora raznim apelima bila je potrebna jer bi se ina\u010de mo\u017eda taj sektor opet na\u0161ao na margini, kako je naj\u010de\u0161\u0107e i slu\u010daj. Problematika lo\u0161e percepcije umjetni\u010dkog i kulturnog sektora te kulturnih radnika i radnica u Hrvatskoj mo\u017ee se objasniti preko nekoliko razina. Prva je povezana s \u010dinjenicom da se kod nas rad u kulturi i umjetnosti ne shva\u0107a kao pravi rad, tj. da iza stvaranja umjetni\u010dkih djela i kulturnih proizvoda le\u017ei svakodnevni radni napor niza djelatnika i djelatnica \u2013 od umjetnika preko radnika filmske rasvjete, koreografkinja, \u0161minkera, pa sve do radnica u ra\u010dunovodstvu kazali\u0161ta ili filmskih poduze\u0107a i sl., te da taj isti rad naposljetku mora biti i adekvatno pla\u0107en. Druga razina problema je vezana uz niski status kulture i umjetnosti op\u0107enito u na\u0161em dru\u0161tvu. Rije\u010d je o dugogodi\u0161njem problemu vidljivom kroz nisku razinu financiranja kulture ve\u0107 desetlje\u0107ima \u2013 od oko pola posto u npr. 2014. godini do sada\u0161njih otprilike jedan posto izdvajanja na razini dr\u017eavnog prora\u010duna. Kultura se naj\u010de\u0161\u0107e u politi\u010dkoj areni uzima kao va\u017ena samo na razini &#8216;sedmostoljetnog identiteta&#8217;, dok na razini programa politi\u010dkih stranaka i pridru\u017eenih strate\u0161kih planova ona rijetko zauzima zna\u010dajno ako i ikakvo mjesto<a href=\"#_ftn8\" name=\"_ftnref8\">[8]<\/a>. Tre\u0107a razina problema je vezana uz tako\u0111er dugogodi\u0161nji napad na dr\u017eavni i javni sektor kroz diskurs &#8216;uhljeba&#8217;, \u0161to je dio \u0161ireg problema inzistiranja na smanjivanju javnog financiranja i na privatizaciji javnih dobara \u2013 npr. obrazovanja, zdravstva i kulture. Upravo se sada mo\u017ee vidjeti koliko je bitno u kulturnom sektoru osigurati logiku odr\u017eivosti i odmaknuti se od isklju\u010divo tr\u017ei\u0161nih principa, budu\u0107i da kultura kao javno dobro mora biti omogu\u0107ena i dostupna svima za \u0161to je bitna razina javnog financiranja kulture \u2013 \u0161to se u ovoj situaciji zrcali iz brojnih primjera dijeljenja digitalnih sadr\u017eaja publici u njihovim domovima. Tako\u0111er, dostupni su podaci ukazali da su se sektor kulturnih industrija<a href=\"#_ftn9\" name=\"_ftnref9\">[9]<\/a>, ali i nezavisni kulturni sektor, do sada pokazali &#8216;robusnima&#8217; i uspijevali odolijevati dosada\u0161njim krizama upravo zbog velikog osobnog ulaganja radnika i radnica, te radi visoke vrijednosne identifikacije s radom u sektoru<a href=\"#_ftn10\" name=\"_ftnref10\">[10]<\/a> (koji u nekim situacijama grani\u010di sa samoeksploatacijom) zasnovanim na projektnom (fleksibilnom) radu<a href=\"#_ftn11\" name=\"_ftnref11\">[11]<\/a>. Rad u kulturnom sektoru baziran je na velikoj koli\u010dini volonterskog rada koji nije nigdje &#8216;ekonomski&#8217; zabilje\u017een. Me\u0111utim, s obzirom na nadolaze\u0107e prazne srpanjske pla\u017ee i evidentnu praznu blagajnu glavnog grada, postavlja se pitanje kako prebroditi krizu i osigurati odr\u017eivost u kulturi te ho\u0107e li &#8216;kada sve ovo napokon pro\u0111e&#8217; biti tog koncerta, predstave ili izlo\u017ebe na koji \u0107emo mo\u0107i oti\u0107i i ho\u0107emo li si takvo \u0161to uop\u0107e mo\u0107i priu\u0161titi?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-2132 alignleft\" src=\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/JP_Rijeka2020-Kompendij-1024x683.jpg\" alt=\"\" width=\"260\" height=\"174\" srcset=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/JP_Rijeka2020-Kompendij-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/JP_Rijeka2020-Kompendij-300x200.jpg 300w, https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/JP_Rijeka2020-Kompendij-768x512.jpg 768w, https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/JP_Rijeka2020-Kompendij.jpg 1600w\" sizes=\"auto, (max-width: 260px) 100vw, 260px\" \/>Jaka Primorac<\/p>\n<p>Odjel za kulturu i komunikacije<br \/>\nInstitut za razvoj i me\u0111unarodne odnose (IRMO),<br \/>\n20.4.2020.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Zahvalila bih se Valeriji Baradi i Aleksandri Uzelac za komentare na raniju verziju teksta.<\/em><\/p>\n<pre><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> Podaci Eurostata za 2018. godinu pokazuju da je npr. u podru\u010dju umjetnosti i kulture udio samozaposlenih dvostruko ve\u0107i nego u ukupnoj zaposlenosti. Takve podatke za sektor kulturnih industrija pokazuju i Ra\u0161i\u0107 i sur. (2015). <em>Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj<\/em>. Zagreb: Ekonomski institut.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> Apel za \u017eurnu pomo\u0107 nezavisnoj kulturi objavljen <a href=\"https:\/\/www.teatar.hr\/237169\/apel-za-zurnu-pomoc-domacoj-nezavisnoj-kulturi\/?fbclid=IwAR1p3wTEVOsdmZi-JUcxKgnU2Cv1cikCi3D6FvAo3DWBShPjZ3p8vi1GjDU\">14. o\u017eujka<\/a>, te <a href=\"http:\/\/www.blok.hr\/hr\/vijesti\/apel-platforme-za-radne-uvjete-u-kulturi\">19. o\u017eujka<\/a> objavljen Apel platforme za radne uvjete u kulturi i inicijative 'Dosta je rezova!'.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\">[3]<\/a> Neki od popisa navedenih mjera mogu se na\u0107i kroz projekt <a href=\"https:\/\/www.culturalpolicies.net\/covid-19\/\">Compendium<\/a> ili kroz <a href=\"https:\/\/keanet.eu\/worldwide-policy-response-to-covid-19-in-support-for-the-ccs\/\">blog KEA-e<\/a>.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\">[4]<\/a> https:\/\/cultureactioneurope.org\/news\/open-letter-to-the-eu-demanding-support-for-ccs-during-covid-19\/ .\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref5\" name=\"_ftn5\">[5]<\/a> https:\/\/www.pearle.eu\/news\/pearle-live-performance-europe-calls-the-eu-and-governments-to-provide-targeted-measures-following-the-impact-of-covid-19-on-live-events .\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\">[6]<\/a> Vidi u: Ra\u0161i\u0107, I. i sur. (2015).\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref7\" name=\"_ftn7\">[7]<\/a> Kako pokazuju podaci u Barada, V. i sur., (2016). <em>Osvajanje prostora rada. Uvjeti rada organizacija civilnog dru\u0161tva na podru\u010dju suvremene kulture i umjetnosti<\/em>. Zagreb: Zaklada 'Kultura nova'.\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref8\" name=\"_ftn8\">[8]<\/a> Vidi u: Primorac, J. i sur. (2017) 'Access to culture in Croatian cultural policy: moving towards explicit policies', <em>International Journal of Cultural Policy<\/em>, 23:5, 562-580, DOI: 10.1080\/10286632.2015.1102906\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref9\" name=\"_ftn9\">[9]<\/a> Ra\u0161i\u0107 i sur. (2015).\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref10\" name=\"_ftn10\">[10]<\/a> Vidi: Barada, V. i sur. (2016).\r\n\r\n<a href=\"#_ftnref11\" name=\"_ftn11\">[11]<\/a> Barada, V. i Primorac, J. (2018). 'In the Golden Cage of Creative Industries: Public-Private Valuing of Female Creative Labour', u: Bili\u0107, P. i sur. (ur.) <em>Technologies of Labour and the Politics of Contradiction<\/em>. Palgrave Macmillan, str.121-139.<\/pre>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107 sada planiram odlazak na taj prvi koncert, predstavu, kino ili izlo\u017ebu na koju \u0107u oti\u0107i &#8216;kada sve ovo napokon zavr\u0161i&#8217;. Veselim se u\u017eitku novih do\u017eivljaja, &#8216;\u0161u\u0161uru&#8217; pa i gu\u017evi i dimu ako treba. Nedostaje mi radost zajedni\u010dkog gledanja filma, u\u017eivanja u predstavi ili jednostavno buke i plesa s drugim ljudima. Upravo ta \u017eudnja za &hellip; <a href=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/2020\/04\/20\/kultura-na-respiratoru\/\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">Kultura na respiratoru<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":862,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-2131","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2131","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/users\/862"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2131"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2131\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2146,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2131\/revisions\/2146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2131"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2131"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2131"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}