- \n
![\"\"](\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/hn20200316496766_5e8f64296604b-400x300.jpg\" "\\"hn20200316496766_5e8f64296604b\\"")
<\/li>\n ![\"\"](\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/drive-in-testiranje-na-koronavirus-covid-19-dijagnostika-dr-andrija-stampar-400x300.jpg\" "\\"drive-in-testiranje-na-koronavirus-covid-19-dijagnostika-dr-andrija-stampar\\"")
<\/li>\n ![\"\"](\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/26abcf7b93fa60181e46986b7bd29ec881b32cda-CMS-800x450-400x300.jpg\" "\\"26abcf7b93fa60181e46986b7bd29ec881b32cda-CMS-800x450\\"")
<\/li>\n ![\"\"](\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/5b482e50-5670-49be-a83b-a9d98df7ad4e-PXL_130919_25991935-400x300.jpg\" "\\"5b482e50-5670-49be-a83b-a9d98df7ad4e-PXL_130919_25991935\\"")
<\/li>\n <\/ul>\n <\/div>\n \n <\/div>\n<\/div><\/p>\nPrije nekoliko dana, u moru tekstova o koronavirusu, za oko mi je na jednom portalu zapelo svjedo\u010danstvo talijanskog lije\u010dnika koji je prebolio virus i koji je opis svoje zdravstvene agonije zavr\u0161io rije\u010dima: “Od sada nadalje, borit \u0107u se za javno zdravlje. Ovo se ne smije tretirati kao pokaznu vje\u017ebu i ostaviti u rukama politi\u010dara”.\u00a0Kao zanimljiva koincidencija, upravo na po\u010detku \u0161irenja zaraze boravio sam u SAD-u, kada je slu\u010dajeva jo\u0161 bilo sasvim malo, a predsjednik Trump je ismijavao opasnost svojom karakteristi\u010dnom frazeologijom o superiornosti ameri\u010dke nacije. Suprotno tome, svi s kojima sam tada razgovarao, ne samo da su bili zabrinuti zbog \u0161irenja virusa, nego je glavna tema bila: imamo li dovoljno bolni\u010dkih kapaciteta, setova za testiranje i koliko \u0107e to ko\u0161tati, ne dr\u017eavu ve\u0107 svakoga ponaosob. Jer, poznato je, ameri\u010dki zdravstveni sustav po\u010diva, uglavnom, na privatnom i neobveznom osiguranju dok su javni programi financiranja (npr. Medicare<\/em> i Medicaid<\/em>) daleko manjeg opsega nego \u0161to je to slu\u010daj u europskim zemljama. Posljedi\u010dno, Amerika najvi\u0161e tro\u0161i za zdravstvo me\u0111u najrazvijenijim zemljama svijeta (16,9% BDP-a 2019. godine), ali ima i iznimno visoki udio neosiguranoga ili neadekvatno osiguranog stanovni\u0161tva te ima nepovoljne zdravstvene pokazatelje. Primjerice, o\u010dekivano trajanje \u017eivota je za dvije godine ni\u017ee od zemalja OECD-a, a i snizilo se za dva mjeseca u razdoblju 2012.-2017. 71% odraslih i 43% djece ima pove\u0107anu tjelesnu te\u017einu ili je pretilo, \u0161to je najve\u0107i udio me\u0111u OECD zemljama. Stopa dojena\u010dke smrtnosti iznosila je 5,8 2019. u usporedi s OECD prosjekom od 3,8, ili sa stopom ni\u017eom od 2,5\u00a0 u npr. Estoniji, Finskoj, Sloveniji ili \u0160vedskoj. Tako\u0111er, vrlo su velike razlike u pristupu adekvatnoj zdravstvenoj za\u0161titi me\u0111u stanovni\u0161tvom, osobito u odnosu na rasno i etni\u010dko podrijetlo.[1]<\/a><\/p>\n
Povijesno, razvoj javnih zdravstvenih sustava bio je povezan s interesom za\u0161tite pojedinih kategorija stanovni\u0161tva ili, \u010de\u0161\u0107e, razlozima za\u0161tite javnog zdravlja.[2]<\/a> U 19. stolje\u0107u, dr\u017eavna je regulacija bila potaknuta potrebom regulacije medicinske profesije u svjetlu novih medicinskih otkri\u0107a i njihove va\u017enosti za dr\u017eavu, a osobito procesom industrijalizacije koji je multiplicirao dru\u0161tvene rizike i tra\u017eio njihovo kolektivno zbrinjavanje. No, do pravog zaokreta u razvoju javnih zdravstvenih sustava dolazi nakon II. svjetskog rata. Negativna iskustva ekonomske krize 1930-ih i II. svjetskog rata osna\u017eili su ideju nacionalnog solidarizma, a \u0161to je pozitivno utjecalo na razvoj socijalne dr\u017eave, \u010diji su dio javni zdravstveni sustavi. Do novog zaokreta, dodu\u0161e ne u svim zemljama na isti na\u010din i u istom obuhvatu, dolazi od 1980-ih godina, kada ja\u010daju ideje privatizacije, ekonomske u\u010dinkovitosti, izbora i sl., a koje utje\u010du i na zdravstvene sustave. Sve vi\u0161i zdravstveni tro\u0161kovi, ali i sve vi\u0161a o\u010dekivanja od zdravstvenog sustava, uz demografske promjene, rezultiraju potrebom reformi i racionalizacije. Reforme su i pod utjecajem niza interesa, od samih zdravstvenih djelatnika do farmaceutskih kompanija i osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava. Ipak, za\u0161to bi to bio problem?<\/p>\n
Organizacija zdravstvenog sustava i javno zdravlje nisu sinonimi. Javno zdravlje se definira kao \u201eumjetnost i znanost prevencije bolesti, produljenja \u017eivota i promocije zdravlja kroz organizirani napor dru\u0161tva\u201c.[3]<\/a> Naglasak je na promociji zdravlja i op\u0107em blagostanju, a kroz ja\u010danje integriranih zdravstvenih sustava i smanjenju nejednakosti. Stoga je klju\u010dno pitanje u kojem vidu zdravstveni sustavi doprinose promociji javnog zdravlja. A javno zdravlje tra\u017ei niz akcija promocije i prevencije, u sinergiji s nizom drugih dru\u0161tvenih sektora, od obrazovnog sustava, preko medija pa sve do policije, \u010demu upravo svjedo\u010dimo u suo\u010davaju s COVID-19 krizom. Upravo je tu ideju razvio na\u0161 svijetom proslavljeni dr. Andrija \u0160tampar, kojega se sada ne\u0161to vi\u0161e prisje\u0107amo, mada mo\u017eda jo\u0161 previ\u0161e stidljivo, a koji je lije\u010dnika vidio kao socijalnog radnika i narodnog u\u010ditelja, dostupnoga svima, i to tamo gdje ljudi \u017eive, ne u ordinaciji. Zdravstveno prosvje\u0107ivanje stanovni\u0161tva bilo je u sredi\u0161tu njegovih nastojanja, a to uklju\u010duje i svojevrsnu potragu za bolesnikom, upravo kako to sada rade epidemiolozi. Njegova gotovo proro\u010dka re\u010denica, iz dana\u0161nje perspektive financiranja zdravstva i posljedica po mogu\u0107nosti pristupa zdravstvenim uslugama, glasi: \u201eLjekar u svom radu oko unapre\u0111enja narodnog zdravlja mora biti ekonomski neovisan od bolesnika, jer \u0107e samo tada mo\u0107i da ispunjava svoju pravu zada\u0107u u pravoj mjeri\u201c.[4]<\/a> Jednostavno, razlika u ekonomskoj mo\u0107i ne smije se vidjeti u pristupu zdravstvu i zdravstvenim pokazateljima.<\/p>\n
\n\n\n- \n
![\"\"](\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/5e86e6172f141-Iranian-artist-makes-impactful-cartoons-to-reflect-on-the-coronavirus-5e8190b96a2a7__880-400x300.jpg\" "\\"5e86e6172f141-Iranian-artist-makes-impactful-cartoons-to-reflect-on-the-coronavirus-5e8190b96a2a7__880\\"")
by Alireza Pakdel<\/div><\/div><\/li>\n![\"\"](\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/5e86e618a1561-Iranian-artist-makes-impactful-cartoons-to-reflect-on-the-coronavirus-5e8190c6f2313__880-400x300.jpg\" "\\"5e86e618a1561-Iranian-artist-makes-impactful-cartoons-to-reflect-on-the-coronavirus-5e8190c6f2313__880\\"")
by Alireza Pakdel<\/div><\/div><\/li>\n![\"\"](\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/5e86e616b1104-Iranian-artist-makes-impactful-cartoons-to-reflect-on-the-coronavirus-5e8190b3bab01__880-400x300.jpg\" "\\"5e86e616b1104-Iranian-artist-makes-impactful-cartoons-to-reflect-on-the-coronavirus-5e8190b3bab01__880\\"")
by Alireza Pakdel<\/div><\/div><\/li>\n <\/ul>\n <\/div>\n \n <\/div>\n<\/div><\/p>\nSituacija u Hrvatskoj je, trenutno, a kao \u0161to sugeriraju podaci, komparativno bolja u pogledu zaraze koronavirusom spram ve\u0107ine europskih dr\u017eava, a tvrdi se da je to zasluga rada epidemiolo\u0161ke slu\u017ebe na \u0161tamparovskim na\u010delima. Vjerujemo i nadamo se da je tome tako te da \u0107e tako i ostati. Konkretnu analizu rada epidemiolo\u0161ke slu\u017ebe ostavljamo epidemiolozima i drugim zdravstvenim stru\u010dnjacima, ali iz dru\u0161tvene perspektive upravo ova javnozdravstvena nepogoda ukazuje na barem dvije bitne stvari.<\/p>\n
Prvo, glavno je pitanje kapaciteta zdravstvenih sustava, od zdravstvenih djelatnika do opreme. Koliko pojedina dr\u017eava mo\u017ee zadovoljiti zdravstvene potrebe svojih gra\u0111ana jest pitanje ulaganja, ali i pitanje racionalne i na podacima zasnovane organizacije zdravstvenog sustava. Drugo, kako pokazuju iskustva ameri\u010dkog, britanskog, ali i nekih drugih zdravstvenih sustava, u pitanju je pristup zdravstvenoj skrbi. Mogu li si svi priu\u0161titi neophodnu zdravstvenu skrb? U Hrvatskoj to nije problem u slu\u010daju akutnih javnozdravstvenih problema, kao \u0161to su npr. epidemije, ali jest perzistiraju\u0107i problem zdravstvene skrbi. Nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama jesu dokumentirane, ali nisu nikada postale klju\u010dno dru\u0161tveno pitanje niti su bile glavni motiv svih provedenih zdravstvenih reformi u Hrvatskoj.[5]<\/a><\/p>\n
I u najnovijem izdanju tzv. Euro Health Consumer Index 2018<\/em>, jedan od komparativnih uvida u\u010dinkovitosti zdravstvenih sustava, ponavlja zaklju\u010dak iz prethodnih izvje\u0161\u0107a: \u201eMaknite politi\u010dare i druge amatere iz operativnih odluka u ne\u010demu \u0161to je najkompleksnija industrija na zemlji: zdravstvena skrb!\u201c[6]<\/a> Tome bih dodao re\u010denicu moje stanodavke za vrijeme nedavnog boravka u SAD-u: \u201eOvom zemljom vladaju osiguravaju\u0107e kompanije i zato nam je takvo zdravstvo\u201c.\u00a0 Hrvatsko zdravstvo ima kapaciteta i uspjeha. To priznaje i upravo spomenuti Euro Health Consumer Index.<\/em> Ali, da bi ono zadovoljilo potrebe hrvatskog stanovni\u0161tva, odnosno da bi odgovorilo na sve javnozdravstvene izazove, teme pristupa i obuhvata zdravstvenim uslugama moraju postati prioritetnim dru\u0161tvenim temama. Naglasak je na dru\u0161tvenom prioritetu i stru\u010dnim odlukama, a \u0161to bi u sinergiji trebalo onemo\u0107ati sada vladaju\u0107e netransparentne interesne mre\u017ee. Javnozdravstveni programi po\u010divaju na obavje\u0161tavanju, promociji, ulaganju, na \u0161irokom radu sa stanovni\u0161tvom, prije svega kada ono nije bolesno. No, u pozadini u\u010dinkovitih javnozdravstvenih programa jesu ure\u0111eni i, prije svega, svima dostupni zdravstveni sustavi. Dostupnost zdravstvene skrbi kao temeljno ljudsko pravo, a ne ne\u0161to \u0161to ovisi o ekonomskim mogu\u0107nostima svakog pojedinca. Zdravstvo jest skupo, ali ovdje je rije\u010d o opsegu zdravlja koji \u0107e dr\u017eava (kroz svoj zdravstveni sustav) jam\u010diti svima. Je li, stoga, ova nepogoda dostatan poticaj za o\u010duvanjem vrijednosti javnog zdravstva i svim potrebnim dru\u0161tvenim akcijama u tom smjeru?<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/IMG_20180304_172114-1024x889.jpg\")
Sini\u0161a Zrin\u0161\u010dak<\/p>\nPravni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu
\n13.4.2020.<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
[1]<\/a> Za detalje usp. OECD bazu podataka: http:\/\/www.oecd.org\/health\/<\/a>\r\n\r\n[2]<\/a> Zrin\u0161\u010dak, S. (2005.). Zdravstvena politika. U: V. Puljiz i sur. Socijalna politika. Povijest, sustavi, pojmovnik<\/em>. Zagreb: Pravni fakultet, str. 199-238.\r\n\r\n[3]<\/a> Usp. http:\/\/www.euro.who.int\/en\/health-topics\/Health-systems\/public-health-services\/public-health-services<\/a>\r\n\r\n[4]<\/a> \u0160tampar, A. (1923.) O socijalnoj medicini. Glasnik Ministarstva narodnog zdravlja<\/em>, 1-3: 1-12.\r\n\r\n[5]<\/a> Usp. Stubbs, P. Zrin\u0161\u010dak, S. (2018.) ESPN Thematic Report on Inequalities in access to healthcare. Croatia<\/em>. Dostupno na: https:\/\/ec.europa.eu\/social\/main.jsp?advSearchKey=ESPNhc_2018&mode=advancedSubmit&catId=22&policyArea=0&policyAreaSub=0&country=0&year=0<\/a>\r\n\r\nZrin\u0161\u010dak, S. (2019.) Zdravstvena politika. U: G. Be\u017eovan i sur. Socijalna politika Hrvatske<\/em>. Drugo izdanje. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, str. 159-194.\r\n\r\n[6]<\/a> Dostupno na: https:\/\/healthpowerhouse.com\/media\/EHCI-2018\/EHCI-2018-report.pdf<\/a><\/pre>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prije nekoliko dana, u moru tekstova o koronavirusu, za oko mi je na jednom portalu zapelo svjedo\u010danstvo talijanskog lije\u010dnika koji je prebolio virus i koji je opis svoje zdravstvene agonije zavr\u0161io rije\u010dima: “Od sada nadalje, borit \u0107u se za javno zdravlje. Ovo se ne smije tretirati kao pokaznu vje\u017ebu i ostaviti u rukama politi\u010dara”.\u00a0Kao zanimljiva … Nastavi \u010ditati Koliko \u0107e trajati? O va\u017enosti javnog zdravstva<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":862,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-2110","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2110","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/users\/862"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2110"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2110\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2117,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2110\/revisions\/2117"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2110"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2110"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2110"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}