![\"\"](\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/unnamed-12.png\")
<\/p>\nNe tako davne 1990. godine upisao sam sociologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na op\u0107e zaprepa\u0161tenje obitelji, prijatelja i kolega iz razreda. Kako sam zavr\u0161io matemati\u010dku gimnaziju moji su prvih godina studija svima pri\u010dali da studiram matematiku, tako je bilo lak\u0161e jer tko \u0107e odgovarati na pitanja tipa \u201e\u0161to je to?\u201c, ili jo\u0161 gore \u201eima li to veze sa socijalizmom?\u201c, pa najgore \u201e\u0161to \u0107e on biti kad to zavr\u0161i?\u201c Nakon godinu dana vojske i \u010detiri godine studija po\u010deo sam raditi u srednjoj \u0161koli, a kasnije sam se zaposlio na mati\u010dnom Odsjeku i Fakultetu. U sustavu obrazovanja radim gotovo 24 godine i cijelo to vrijeme nemam strogo odre\u0111eno radno vrijeme, a ve\u0107inu posla obavljam od ku\u0107e.<\/p>\n
A kako je to raditi od ku\u0107e? Danas naravno puno bolje nego odlaziti na posao. A ina\u010de, kao i obavljati posao na radnom mjestu uz fiksno radno vrijeme, rad od ku\u0107e ima svojih prednosti i nedostataka. Navedimo prvo neke prednosti – kad radite od ku\u0107e imate fleksibilno radno vrijeme koje uglavnom mo\u017eete prilagoditi ostalim obavezama. Primjerice mo\u017eete oti\u0107i u trgovinu, skuhati ru\u010dak, obrisati pra\u0161inu, usisati stan, oprati, osu\u0161iti i ispeglati rublje, i obaviti sve ostale male i ve\u0107e ku\u0107anske poslove. Mo\u017eete zapjevati i \u201eI want to break free\u201c od Queena dok sve to radite, no na vlastitu odgovornost. Mo\u017eete tako\u0111er oti\u0107i na kavu ili na ru\u010dak s nekim prijateljem koji je upravo do\u0161ao u Zagreb i javio se da ima sat vremena slobodno, a nalazi se na drugom kraju grada. Mo\u017eete oti\u0107i i na vje\u017ebanje u neki fitness centar gdje \u0107ete voziti bicikl i razmi\u0161ljati o postmodernim koncepcijama zgu\u0161njavanja vremena i prostora jer evo za 20 minuta ve\u0107 ste pro\u0161li 10 kilometara i vozite 32 kilometra na sat, a i dalje ste na istom mjestu. Kad se vratite doma mo\u017eete odr\u017eati obe\u0107anje koje ste dali svojoj \u017eeni, odnosno supruzi koja vam je u stvari, da budemo politi\u010dki korektni, partnerica, i pospremiti \u0161pajz, ili pospremiti podrumske prostorije ako ih imate. Kad radite od ku\u0107e mo\u017eete doista puno toga, recimo mo\u017eete nazvati roditelje i ugristi se za usnu po tko zna koji put kad s druge strane \u017eice \u010dujete \u201eah, doma si, danas ne radi\u0161?\u201c Ako vam to nije dovoljno mo\u017eete pozvati roditelje da malo do\u0111u do vas, ipak radite od ku\u0107e i mo\u017eete provesti neko vrijeme s njima. Kad nakon nekoliko dana, svaki put kad sjednete ne\u0161to odraditi na ra\u010dunalu, na njihovim izrazima lica po\u010dnete o\u010ditavati sumnju i nelagodu u stilu \u201edijete moje, kad \u0107e\u0161 si vi\u0161e na\u0107i neki normalan posao?\u201c, onda \u0107ete shvatiti da taj poziv mo\u017eda i nije bio najsretnije rje\u0161enje. Ako vam pak ni to nije dovoljno, i dalje ste mirni jer ste primjerice nedavno pro\u010ditali knjigu o zen budizmu i potiho i dalje pjevate \u201eBohemian Rhapsody\u201c od Queena, mo\u017eete se posvetiti djeci ako ih imate. Svakodnevni odnosi s djecom, pregovaranje i dogovaranje, doslovce oko svega jer i djeca imaju svoja prava i va\u017eno je da se i njihov glas \u010duje, vrlo brzo \u0107e vas staviti u poziciju negdje izme\u0111u Denzela Washingtona u filmu \u201eInside Man\u201c (kod nas \u201eInsider\u201c) i Brucea Willisa u filmu \u201eHostage\u201c (\u201eTalac\u201c). Nakon iscrpljuju\u0107ih pregovora jedna od va\u017enijih uloga roditelja (osim vje\u010dne uloge vi\u0161e ili manje pokretnih bankomata) koji rade od ku\u0107e (no to ne isklju\u010duje ni one koji svakodnevno odlaze na posao i ostaju tamo ve\u0107i dio dana) uloga je prijevoznika jer djeca ne mogu sama i\u0107i u \u0161kolu ili iz \u0161kole, a osim toga, njihov dnevni raspored je poslovi\u010dno bukiran negdje do 65 godine (njihove, ne va\u0161e) kada i po za sada va\u017ee\u0107im zakonima u RH prestaju biti djeca i odlaze u mirovinu. Negdje u to vrijeme, ako ste jo\u0161 tu duhom i tijelom, do\u017eivjet \u0107ete i osje\u0107aj neizmjerne tuge jer su se djeca kona\u010dno odlu\u010dila odseliti od vas. Za ulogu prijevoznika doista ima puno filmskih referenci, recimo De Niro u filmu \u201eTaxi Driver\u201c (\u201eTaksist\u201c) kada odlazite po djecu koja se vra\u0107aju iz no\u0107nog izlaska, ili Vin Diesel u filmovima \u201eThe Fast and the Furious\u201c (\u201eBrzi i \u017eestoki\u201c) kada djeca negdje kasne. Ako vam je pak dosta referenci na likove koji ba\u0161 i nemaju kose, onda mo\u017ee i Burt Reynolds u filmu \u201eSmokey and the Bandit\u201c (\u201eSmokey i bandit\u201c) kada odlazite s va\u0161im slatki\u0161ima u kupovinu. Puno je toga \u0161to mo\u017eete, a i morate, raditi s djecom dok radite od ku\u0107e (opet ne isklju\u010duju\u0107i nu\u017eno ni sve ostale koji svakodnevno odlaze na posao), a za to imam tek jedan savjet \u2013 budite naoru\u017eani! Naime, nenaoru\u017eani, goloruki roditelji nemaju ba\u0161 nikakve \u0161anse spram moderne djece koja ve\u0107 sa \u0161est mjeseci znaju puno vi\u0161e nego \u0161to je to moja, va\u0161a, ili bilo \u010dija generacija znala s dvadeset i vi\u0161e godina. Naoru\u017eajte se strpljenjem i nadom, ipak imate 65 godina da od svojih malih i preslatkih genijalaca poku\u0161ate napraviti normalne umirovljenike, kad za bilo kakav oblik rada ionako nisu jer to obavljate (od ku\u0107e ili radnog mjesta) vi, njihovi roditelji. S tom mi\u0161lju u pozadini ove vesele kulise mo\u017eemo pustiti pjesmu \u201eMother\u201c s poznatog albuma \u201eThe Wall\u201c od Pink Floyda.<\/p>\n
<\/p>\n
Navedimo sada i neke nedostatke rada od ku\u0107e. Kad nemate strogo odre\u0111eno radno vrijeme onda nemate ni strogo odre\u0111eno slobodno vrijeme, \u0161to \u010desto puta zna\u010di da radite doslovce stalno. Mailovi sti\u017eu i danju i no\u0107u, upiti studenata, zamolbe \u010dasopisa za recenzije, nastavne obaveze, diplomski radovi, doktorske disertacije, obaveze na razli\u010ditim projektima i tako dalje. Posao nikada ne staje. Praksa da do\u0111ete doma s posla i zaboravite na posao do sutra ujutro jednostavno ne postoji, upravo suprotno. Kad i odete na posao zbog predavanja, seminara, konzultacija, sastanaka, sjednica razli\u010ditih povjerenstava, uglavnom tr\u010dite \u0161to prije doma jer imate posla. U stvari kad radite od ku\u0107e imate jako puno posla. To naravno ovisi i o tome \u0161to radite. Ovdje pi\u0161em sa stajali\u0161ta znanstvenika i sveu\u010dili\u0161nog profesora, no postoje doista razni i razli\u010diti poslovi koje mo\u017eete raditi od ku\u0107e, a koji onda zahtijevaju i razne i razli\u010dite obaveze. Osobno, svoj posao smatram najboljim na svijetu jer radim ono \u0161to volim, a jedan od ve\u0107ih nedostataka rada od ku\u0107e je \u0161to ne provodim vi\u0161e vremena na fakultetu jer Filozofski fakultet u Zagrebu i moj Odsjek smatram najboljim mjestom na svijetu za obavljanje znanstvenog i nastavnog posla u podru\u010dju dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti.<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/dbd7d1c2-2a9b-4d68-a981-42bbcb1e23c2-1024x938.jpg\")
<\/p>\n
Kako je poznato, za rad od ku\u0107e posebno je va\u017ean globalni razvoj interneta u posljednjih tridesetak godina. Tijekom ’90-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a objavljeno je puno radova i knjiga s optimisti\u010dnim, a dijelom i ushi\u0107enim, predvi\u0111anjima o budu\u0107nosti rada \u201ena daljinu\u201c i znatno manje radova i knjiga koji nisu bili tako optimisti\u010dni, a ni ushi\u0107eni. Tako se navodilo da pojava i razvoj osobnih ra\u010dunala (PC-a) otvara mogu\u0107nosti napu\u0161tanja automatizma rutine poslovanja. Razvoj elektroni\u010dke po\u0161te (e-maila) mijenja ritam rada i odmora, te smanjuje osje\u0107aj razlika u me\u0111unarodnim vremenskim zonama. Razvoj virtualne stvarnosti omogu\u0107ava dono\u0161enje odluka na temelju projekcija budu\u0107nosti, dok su se prije odluke donosile na temelju pro\u0161lih iskustava. Internet pru\u017ea privid trenutnog pristupa \u201esvijetu informacija\u201c, a sadr\u017eaji interneta konstruirani su tako da zahtijevaju brzinu pretra\u017eivanja i dono\u0161enja odluka, za razliku od, primjerice, \u010ditanja knjige. Internet je uvijek \u201euklju\u010den\u201c, te mu mo\u017eemo pristupiti u bilo koje vrijeme. Stalna \u201eprisutnost\u201c interneta otvara mogu\u0107nosti radnog vremena 24 sata \u201ednevno\u201c. Uglavnom, optimisti\u010dna predvi\u0111anja isticala su da \u0107e razvoj interneta i \u201erad na daljinu\u201c imati u\u010dinke decentralizacije i liberalizacije, te pomo\u0107i daljnjem razvoju demokracije. Naravno da se ni\u0161ta od toga nije dogodilo.<\/p>\n
Ulaskom u 21. stolje\u0107e i daljnjim razvojem interneta zna\u010dajno se pove\u0107avaju i ekonomske aktivnosti vezane uz internet, a javljaju se i ozbiljnije kritike. Tako Robert Hassan u svom djelu \u201eCarstvo brzine\u201c navodi da su kultura, dru\u0161tvo i ekonomija, pomo\u0107u informacijsko komunikacijskih tehnologija, povezani u jedan sustav koji je izgra\u0111en na temelju potrebe kapitala za stalnim pro\u0161irivanjem. Prethodne komunikacijske tehnologije, primjerice telefoni, bile su funkcionalno ograni\u010dene, te vezane uz odre\u0111eno mjesto i vrijeme. U umre\u017eenom dru\u0161tvu pove\u0107ana je dostupnost, bez povezanosti s odre\u0111enim mjestom i vremenom. Klju\u010dna vrijednost suvremene cyber<\/em> kulture za Hassana je brzina, povezana s vrijednostima slobode, produktivnosti, efikasnosti i kontrole. Biti spor zna\u010di biti socijalno isklju\u010den. \u201ePotreba za brzinom\u201c u umre\u017eenom dru\u0161tvu poti\u010de potrebe za redom, kontrolom i nadzorom. Stalno pove\u0107avanje brzine, stalno kretanje i promjene, kratkoro\u010dni ciljevi i promjenjivi prioriteti, beskompromisna konkurencija i sna\u017eni poticaji za uvo\u0111enjem sve br\u017ee i efikasnije tehnologije ozna\u010davaju stanje op\u0107e nesigurnosti (\u201eni\u0161ta ne mo\u017eemo znati za sigurno\u201c). Cyber<\/em> kultura je kultura koju pokre\u0107e brzina, \u0161to reflektira usku logiku neoliberalne globalne ekonomije (Hassan, 2009). S tim u vezi, neki drugi autori upozoravaju da nas spoj suvremenog kapitalizma i informacijsko komunikacijske tehnologije usmjerava \u017eivotu \u201esada i ovdje\u201c. Ekonomsko i tehni\u010dko usmjerenje prema vremenskoj neposrednosti proizvodi u\u010dinak \u201ehiper sada\u0161njosti\u201c – kao \u201evje\u010dne sada\u0161njosti\u201c, \u0161to vodi slabljenju povezanosti s pro\u0161losti i budu\u0107nosti. Osnovno postignu\u0107e kapitalisti\u010dkog imaginarija je kolonizacija budu\u0107nosti \u2013 \u0161to u stvari zna\u010di kolonizaciju mogu\u0107nosti. Kada je budu\u0107nost zatvorena u smislu razli\u010ditih potencijala onda sada\u0161njost postaje oblik \u201evremenskog zatvora\u201c (Robins, Webster, 2005). Uz ovo dobro ide poznata pjesma Eaglesa \u201eHotel California\u201c, a mo\u017ee i \u201eUnhappy Girl\u201c od Doorsa.<\/p>\n Bez obzira na ubrzani razvoj tehnologije rad od ku\u0107e do danas nije postao dominantan oblik rada. Prema podacima EUROSTATA za 2018. godinu u Europskoj uniji je tada bilo oko 5% \u201eradnika na daljinu\u201c, odnosno onih koji ve\u0107inu posla obavljaju od ku\u0107e (od ukupnog broja zaposlenih u dobi 15-64), a udio onih koji neko vrijeme rade od ku\u0107e je u porastu, sa 5,8% u 2008. godini na 8,3% u 2018. Najvi\u0161i postotak europskih \u201eradnika od ku\u0107e\u201c je u Nizozemskoj (14,0%) i Finskoj (13,3%), a najni\u017ei u Bugarskoj i Rumunjskoj (oko 0,3%). U Hrvatskoj je takvih prije dvije godine bilo 1,7%.\u00a0 Sada\u0161nja globalna zdravstvena kriza otvara mnoga pitanja, a jedno od njih je i pitanje budu\u0107nost rada uop\u0107e. Pitanje budu\u0107nosti rada je pitanje budu\u0107nosti ljudskog bi\u0107a jer se kroz rad ostvarujemo, stvaramo sebe i svijet oko nas, te poma\u017eemo sebi i drugima. No, suvremeni kapitalisti\u010dki sustav, koji se temelji na ru\u0161enju svih temelja i zahtjevu za stalnim i sve br\u017eim pove\u0107anjem profita, jednostavno re\u010deno ne podnosi ljude, pa \u010dak ni ako rade \u201ena daljinu\u201c. Bilo \u0161to vezano uz ljude, od obitelji, kulture, tradicije, nacije, obrazovanja, prijateljstva, religije, rada, spolnosti itd., ako se ne mo\u017ee iskoristiti za pove\u0107anje profita, za suvremeni kapitalizam je nepotrebni tro\u0161ak. To \u0161to taj sustav, osim ljudi, ne trpi ni ostali \u017eivi svijet na na\u0161em planetu i nije neka utjeha. Dakle, stvorili smo i razvijamo sustav koji nas ne podnosi. Mo\u017eda je krajnje vrijeme da mu uzvratimo istom mjerom i stvorimo ne\u0161to drugo.<\/p>\n Na kraju, raditi od ku\u0107e danas je doista povlastica jer mnogi ne rade uop\u0107e a mnogi odlaze na posao i ostaju tamo 12 i vi\u0161e sati, i tako danima i tjednima. Ako ih pitate kako su, ve\u0107ina \u0107e denirovski odgovoriti \u201esvi smo dobro\u201c dok u pozadini mo\u017eete \u010duti pjesmu \u201eI’m so tired\u201c od Beatlesa. No stvarnost je puno bli\u017ea onoj \u010duvenoj re\u010denici Vinga Rhamesa iz filma \u201ePulp Fiction\u201c (\u201ePakleni \u0161und\u201c): \u201ewe’re pretty fucking far from okay\u201c. I zato \u0107u i ja na kraju istaknuti slogan jedinog mi i najdra\u017eeg kluba, za kojeg se nadam da \u0107e, kao i na\u0161e dru\u0161tvo, jednog dana postati normalan \u2013 \u201eNema predaje!\u201c<\/p>\n <\/p>\n Krunoslav Nikodem<\/p>\n Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta UNIZG <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osnovna bibliografija:<\/p>\n Ne tako davne 1990. godine upisao sam sociologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na op\u0107e zaprepa\u0161tenje obitelji, prijatelja i kolega iz razreda. Kako sam zavr\u0161io matemati\u010dku gimnaziju moji su prvih godina studija svima pri\u010dali da studiram matematiku, tako je bilo lak\u0161e jer tko \u0107e odgovarati na pitanja tipa \u201e\u0161to je to?\u201c, ili … Nastavi \u010ditati \u201eSine, kad \u0107e\u0161 si vi\u0161e na\u0107i neki normalan posao?!\u201c, ili o prednostima i nedostacima rada od ku\u0107e<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":862,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-2068","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2068","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/users\/862"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2068"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2068\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2074,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2068\/revisions\/2074"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2068"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2068"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2068"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/n2-1024x576.jpg\")
<\/p>\n
\n4.4.2020.<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/n1-1024x576.jpg\")
<\/p>\n<\/pre>\n
[1] Castells, Manuel (2000). Uspon umre\u017eenog dru\u0161tva<\/em>. Zagreb, Golden marketing.\r\n\r\n[2] Castells, Manuel (2003). Internet galaksija; Razmi\u0161ljanja o Internetu, poslovanju i dru\u0161tvu.<\/em> Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.\r\n\r\n[3] Hassan, Robert (2009). Empires of Speed. Time and Acceleration of Politics and Society<\/em>. Leiden, Boston, Brill.\r\n\r\n[4] Robins, Kevin, Webster, Frank (2005). Times of Technoculture. From the information society to the virtual life.<\/em> London, New York, Routledge.<\/pre>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"