{"id":2052,"date":"2020-04-02T13:03:12","date_gmt":"2020-04-02T11:03:12","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?p=2052"},"modified":"2020-04-02T14:46:53","modified_gmt":"2020-04-02T12:46:53","slug":"nadzor-u-razdoblju-pandemije-digitalne-komunikacije-i-fizicke-izolacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/2020\/04\/02\/nadzor-u-razdoblju-pandemije-digitalne-komunikacije-i-fizicke-izolacije\/","title":{"rendered":"Nadzor u razdoblju pandemije, digitalne komunikacije i fizi\u010dke izolacije"},"content":{"rendered":"

Dana 1. studenog 1755. godine potres ja\u010dine izme\u0111u 8.5 i 9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, popra\u0107en sna\u017enim cunamijem i po\u017earima, pogodio je Lisabon i preko no\u0107i ozna\u010dio kraj portugalske kolonijalne vladavine uslijed goleme ljudske i materijalne \u0161tete. Vijesti o razornom potresu prvi put objavljene su u madridskim novinama sedam dana kasnije. Pariz i London u dnevnim su novinama o potresu \u010ditali tri tjedna kasnije, a Berlin i Hamburg tek 2. prosinca. U razdoblju COVID-19 pandemije u 2020. godini taj povijesni slu\u010daj ukazuje na dvije dru\u0161tvene \u010dinjenice. Prvo, govori o informiranosti o doga\u0111ajima koji se odvijaju izvan direktnog fizi\u010dkog kontakta, odnosno vremenske i prostorne su-prisutnosti. Dakle, govori o medijskom prijenosu \u2018znanja\u2019 o doga\u0111ajima s kojima nismo u direktnom kontaktu. Proto\u010dnost informacija malobrojnim tiskovinama bila je znatno sporija nego danas. Dostupnost informacija bila je ograni\u010dena klasnim, rodnim i drugim \u010dimbenicima. Drugo, potres nam govori o na\u010dinu na koji prirodne katastrofe uzrokuju dugoro\u010dne dru\u0161tvene posljedice. \u010cinjenica da je portugalski kolonijalizam okon\u010dan nije razlog pretjeranom \u017ealjenju zbog njegove okrutnosti i uloge u me\u0111unarodnoj trgovini robljem. Me\u0111utim, ona ukazuje na iznenadnu i neplaniranu promjenu cjelokupnog dru\u0161tvenog ure\u0111enja koju je nemogu\u0107e kontrolirati u trenutku prirodne katastrofe.<\/p>\n

\"\"
Izvor: Kozak Collection, NISEE, Sveu\u010dili\u0161te u Kaliforniji, Berkeley, dostupno na earthmagazine.org<\/figcaption><\/figure>\n

Dru\u0161tveno ure\u0111enje modernog komunikacijskog sustava po\u010dinje se razvijati od 18. stolje\u0107a paralelno s urbanizacijom, industrijalizacijom, obrazovanjem, promjenama u prirodnom i prostornom kretanju stanovni\u0161tva i cjelokupnim razvojem kapitalizma. Ne radi se pritom o tehnolo\u0161kom determinizmu u kojem se dru\u0161tvo prilago\u0111ava novim tehnolo\u0161kim ostvarenjima, ve\u0107 o odnosima mo\u0107i koji su na razli\u010dite na\u010dine definirali ulogu komunikacijskih tehnologija: tiska, radija, televizije, interneta i mobilne komunikacije. Masovni mediji poput radija pojavljuju se 1920-ih, a televizija 1950-ih godina kada je dru\u0161tvena uloga medija postala izra\u017eenija zbog ra\u0161irene pismenosti i dostupnosti komunikacijskih tehnologija. Radio je imao klju\u010dnu ulogu u indoktrinaciji i mobilizaciji \u0161irokih masa u porastu nacizma i fa\u0161izma. Poslije Drugog svjetskog rata sloboda misli i izra\u017eavanja utkana je u me\u0111unarodni pravni poredak koji \u010dini ustavni temelj liberalnih dru\u0161tava. Promicanje slobode izra\u017eavanja i medijskog pluralizma postaju indikatori razvijenosti liberalno-demokratskog sustava, sustava koji se ionako u posljednje vrijeme sve vi\u0161e uru\u0161ava, osobito u dr\u017eavama Srednje i Isto\u010dne Europe. Istovremeno, u poslijeratnom razdoblju dolazi do rasta komercijalnih medijskih sustava i ogla\u0161avanja kojima se poti\u010de potro\u0161nja i formira potro\u0161a\u010dka kultura. Doktrina slobodnog protoka informacija te izjedna\u010davanje slobode izra\u017eavanja s tr\u017ei\u0161nim slobodama postaju jedan od izvora dominacije ameri\u010dke kulturne industrije. Razvoj interneta doveo je do nove koncentracije ekonomske i politi\u010dke mo\u0107i u rukama nekolicine kompanija koje kontroliraju klju\u010dne digitalne komunikacijske funkcije: mre\u017eno pretra\u017eivanje, dru\u0161tveno umre\u017eavanje, internetska kupovina, pohrana podataka itd.<\/p>\n

U vrijeme lisabonskog potresa komunikacijske tehnologije nisu imale sredi\u0161nju ulogu kakvu imaju u suvremenom dru\u0161tvu. Danas su mediji, iako jo\u0161 uvijek postoje zna\u010dajne klasne razlike u dostupnosti i vje\u0161tinama kori\u0161tenja i razumijevanja, sredi\u0161nja institucija javne sfere koja oblikuje interakciju izme\u0111u gra\u0111ana i politi\u010dkog sustava. Mediji \u010dine osnovu sustava ogla\u0161avanja i promid\u017ebe, odnosno poticanja potro\u0161nje i kupovine. Istovremeno su kontradiktorni sustav manipulacije ali i razonode te odr\u017eavanja dru\u0161tvenih i poslovnih kontakata. U razdoblju pandemije koja se, govore nam epidemiolozi, naju\u010dinkovitije usporava fizi\u010dkim distanciranjem, mediji postaju dru\u0161tveni prostor kojem populacija gravitira jo\u0161 i vi\u0161e: postaju mjesto izvora informacija u nadi za olak\u0161anjem i pozitivnim informacijama o smanjenju epidemije; postaju izvor panike i osje\u0107aja gubitka kontrole zbog rastu\u0107eg broja zara\u017eenih; postaju izvor osje\u0107aja sigurnosti i utjehe u svakodnevnoj komunikaciji s obitelji, prijateljima i kolegama. Globalna pandemija ogolila je medijske strukture kao rijetke strukture koje je mogu\u0107e odr\u017eati u razdoblju fizi\u010dke izolacije, prostorne i vremenske odsutnosti. Medijska komunikacija, naravno, ne mo\u017ee zamijeniti fizi\u010dku prisutnost. Produ\u017eenost izvanrednog stanja fizi\u010dke distance zasigurno \u0107e utjecati na rutine u ljudskoj svakodnevici i upravo u tome le\u017ei opasnost od dugoro\u010dnih dru\u0161tvenih posljedica.<\/p>\n

Klju\u010dnim postaje pitanje u kakvom \u0107emo se dru\u0161tvu probuditi nakon zdravstvene krize? Ho\u0107emo li u\u010diti na brojnim gre\u0161kama predkriznog sustava ili \u0107emo radikalizirati njegove najgore tendencije? Prirodnu katastrofu poput zagreba\u010dkog potresa ne mo\u017eemo kontrolirati. Mo\u017eemo samo sanirati njezine posljedice. Dru\u0161tvene posljedice pandemije ipak mo\u017eemo u odre\u0111enoj mjeri kontrolirati tako da se pitamo gdje su granice koje ne \u017eelimo prije\u0107i. Zasigurno \u017eelimo \u017eivjeti u dru\u0161tvu u kojem se najvi\u0161e vrednuje ljudsko zdravlje. Me\u0111utim, mora li to naru\u0161avati temeljne vrijednosti poput slobode govora i misli ili privatnosti? Potpuna kontrola i potpuni nadzor svih gra\u0111ana i mobilne komunikacije po uzoru na Kinu, Rusiju i Izrael, dakle nadzor ne samo onih u samoizolaciji, nepotrebna su radikalizacija ionako stresne dru\u0161tvene situacije. Kriza nastala \u0161irenjem virusa SARS-CoV-2 i njime uzrokovane bolesti COVID-19 nije prirodna kriza koja iznenada uni\u0161tava dru\u0161tveno ure\u0111enje, iako je sasvim sigurno da \u0107e njene posljedice biti dugoro\u010dne. Ona ostavlja prostor upravljanju i pravodobnom djelovanju. U vremenu kada se dru\u0161tvena, politi\u010dka i ekonomska aktivnost seli na medije i komunikacijske sustave, tra\u017eenje dodatne kontrole stvara opasan presedan koncentrirane mo\u0107i i nadzora cjelokupne populacije. Atomiziranim pojedincima daleko je lak\u0161e upravljati nego organiziranim gra\u0111anima i gra\u0111ankama. U tom se smislu treba zapitati kakav smo sustav vrijednosti unijeli u ovu krizu i s kakvim \u0107emo sustavom vrijednosti iz nje iza\u0107i. U tome le\u017ei razlika izme\u0111u lisabonske i suvremene katastrofe: u zdravstvenoj krizi 2020. godine o odre\u0111enim dru\u0161tvenim posljedicama odlu\u010duju politi\u010dke i ekonomske elite, a ne epidemiolo\u0161ko stanje.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Pa\u0161ko Bili\u0107<\/p>\n

Institut za razvoj i me\u0111unarodne odnose, Zagreb
\n1.4.2020.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dana 1. studenog 1755. godine potres ja\u010dine izme\u0111u 8.5 i 9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, popra\u0107en sna\u017enim cunamijem i po\u017earima, pogodio je Lisabon i preko no\u0107i ozna\u010dio kraj portugalske kolonijalne vladavine uslijed goleme ljudske i materijalne \u0161tete. Vijesti o razornom potresu prvi put objavljene su u madridskim novinama sedam dana kasnije. Pariz i London u … Nastavi \u010ditati Nadzor u razdoblju pandemije, digitalne komunikacije i fizi\u010dke izolacije<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":862,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-2052","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2052","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/users\/862"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2052"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2052\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2058,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2052\/revisions\/2058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2052"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2052"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2052"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}