- \n
![\"\"](\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/03\/180709_r32405-400x300.jpg\" "\\"180709_r32405\\"")
slike preuzete s www.fee.org<\/div><\/div><\/li>\n![\"\"](\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/03\/ubi-phot-351x264.jpg\" "\\"ubi-phot\\"")
book cover \"Utopia for Realists\" by Rutger Bergman<\/div><\/div><\/li>\n <\/ul>\n <\/div>\n \n <\/div>\n<\/div><\/p>\nTijekom zadnjih oko \u0161est mjeseci, po\u010deo sam se vi\u0161e baviti idejom univerzalnog temeljnog dohotka<\/strong> (UTD[1]<\/a>, engl. Universal Basic Income<\/em>) kao potencijalnog sredi\u0161njeg pojma sustava socijalne za\u0161tite usmjerenog ka budu\u0107nosti, a koji bi bio jednako primjenjiv na lokalnoj, na globalnoj, ali i svim razinama izme\u0111u. Iako to zahtijeva zasebni tekst, i dalje vjerujem da je nacionalna dr\u017eava, tradicionalna jedinica za mjere socijalne politike, istovremeno premala i prevelika za implementaciju uistinu progresivne socijalne politike: premala jer socijalni sustav mora biti globalna briga, a prevelika jer se na potrebe mora mo\u0107i odgovoriti lokalno. U trenutnoj izvanrednoj krizi, vjerojatno najneizvjesnijoj povijesnoj situaciji<\/u> koju smo ikada vidjeli, otvaranje rasprave o UTD je va\u017eno ne samo radi aktivnosti kojima \u0107e se reagirati na trenutnu situaciju ve\u0107 i radi promi\u0161ljanja o vremenu koje slijedi nakon krize. Ovaj kratki uvod predstavlja skroman poku\u0161aj da potakne, a ne da zaustavi raspravu, uzimaju\u0107i u obzir \u010dinjenicu da su mnogi u ovom trenutku doslovno previ\u0161e okupirani vlastitim pre\u017eivljavanjem i da nam se budu\u0107nost \u010dini ne samo nesigurnom, ve\u0107 gotovo nezamislivo nesigurnom.<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/03\/paternal_state-1024x579.jpg\")
slike preuzete s www.fee.org<\/figcaption><\/figure>\n Osim dominantne zabrinutosti da \u0107e UTD destimulirati rad, \u0161to je pogre\u0161no vjerovanje koje je ve\u0107 dokinuto reakcijama na ovu krizu, jedan od najve\u0107ih prigovora na UTD je uvijek bio taj da kada bi se UTD uspostavio na razini koja bi \u010dinila zna\u010dajnu razliku, bio bi jednostavno preskup. Mnogi su argumentirali da bi UTD \u201eistisnuo\u201c druge oblike korisnih socijalnih izdataka, kao \u0161to su na primjer nu\u017ene usluge poput zdravstva. Pa ipak, vlade \u0161irom svijeta na ovu krizu reagiraju tako \u0161to osloba\u0111aju financijska sredstva u iznosima koji su jo\u0161 prije koji tjedan bili nezamislivi. Naravno, kao i obi\u010dno, prioriteti za ulaganje ovih sredstava slijede logiku protivnu blagostanju: ula\u017ee ih se u bankarski i poslovni sektor, pri \u010demu \u0107e ne\u0161to \u201ekapnuti\u201c i radnicima u formalnoj ekonomiji. Iako su u nekim paketima mjera tradicionalne zadanosti, vremenska ograni\u010denja i restrikcije dobro poznate poznavateljima socijalnih politika ostavljene sa strane, ipak se doga\u0111aju, namjerno ili slu\u010dajno, nova isklju\u010divanja, pri \u010demu previ\u0161e ljudi jednostavno \u201ciscuri kroz prste\u201c i ne prima nikakvu naknadu za izgubljena primanja.<\/p>\n
Stoga, \u0161to je to\u010dno UTD i koje bi mogle biti prednosti i nedostaci njegova uvo\u0111enja? UTD se najbolje mo\u017ee definirati kao \u201eredovna nov\u010dana primanja koja se bezuvjetno ispla\u0107uju svima bez prethodnog provjeravanja imovinskog stanja ili radnog statusa<\/u>\u201c (Basic Income Earth Network, basicincome.org<\/a>). To je mo\u017eda najjednostavniji, najizravniji i naju\u010dinkovitiji oblik osiguranja temeljnog dohotka koji mo\u017eemo zamisliti, osobito ako \u201esvi\u201c uklju\u010duje sve stanovnike odre\u0111enog podru\u010dja ili administrativne jedinice. UTD razdvaja \u201eprihod\u201c od \u201erada\u201c (kako god ga definirali) te uklju\u010duje djecu, umirovljenike, migrante i tra\u017eitelje azila, one koji se \u0161koluju ili su nekom obliku obuke, volontere, te njegovatelje bez naknade, \u0161to su naravno naj\u010de\u0161\u0107e \u017eene. Naravno, u krizi poput ove, UTD bi pomogao onima koji trenutno ne rade, uklju\u010duju\u0107i i privremeno nezaposlene. Kada bi se UTD uveo zajedno s progresivnim sustavom oporezivanja i ciljanim pomaganjem najpotrebitijima, mogao bi, barem kratkoro\u010dno, smanjiti istovremeni teret gospodarske i socijalne nesigurnosti.<\/p>\n
Dugoro\u010dno, u kontekstu klimatske krize, UTD bi mogao doprinijeti slomu neprestanog, fundamentalnog, neoliberalnog inzistiranja na produktivnosti i rastu, sugeriraju\u0107i da ljudi imaju intrinzi\u010dnu vrijednost<\/u> te da bi trebali imati temeljni prihod koji bi im omogu\u0107avao izbor temeljem njihovih interesa i sposobnosti. Istovremeno, UTD nije sam po sebi prikladan za prekidanje ubita\u010dne veze izme\u0111u \u201enovca\u201c i \u201estvari\u201c (na primjer roba \u0161iroke potro\u0161nje) te bi mogao promicati kratkoro\u010dnu osobnu potro\u0161nju na \u0161tetu ulaganja u zajednicu i me\u0111usobnu solidarnost. Stoga \u0107e uz UTD biti potrebne i druge mjere<\/u>, s ciljem osiguravanja eko-socijalnih mjera, promocije odrasta, kru\u017enog gospodarstva, manjih emisija stakleni\u010dkih plinova, inzistiranja na obnovljivim izvorima energije, odr\u017eivim rje\u0161enjima u prometu, lokalne proizvodnje te potro\u0161nje hrane i pru\u017eanju njege.<\/p>\n
U vremenima koja su se smatrala \u201cnormalnima\u201d, najva\u017eniji argument protiv UTD, posebice u krhkim i \u0161tednjom vo\u0111enim socijalnim dr\u017eavama Ju\u017ene i Jugoisto\u010dne Europe, bio je da bi UTD mogao odvu\u0107i pa\u017enju i sredstva od najva\u017enijeg prioriteta, a to je uspostavljanje i pobolj\u0161anja dostupnih javnih usluga za one kojima su one najpotrebnije. Trenutna je kriza ve\u0107 pokazala kako su desetlje\u0107a rezanja tro\u0161kova u tim uslugama, uvo\u0111enje formalnog i neformalnog tr\u017ei\u0161nog natjecanja, tretiranje\u00a0 zdravstva i socijalnog sektora kao robe na tr\u017ei\u0161tu, izlo\u017eila ljude velikim rizicima. Univerzalna, besplatna zdravstvena skrb na papiru, ne zna\u010di ni\u0161ta u stvarnosti kada potra\u017enja nadma\u0161uje ponudu te se moraju donositi odluke koje su doslovno \u201epitanje \u017eivota i smrti\u201c, \u010dak i ako su ljudi koji donose te odluke imuni na pritisak utemeljen na tome koliko novaca ili koje \u201eveze\u201c pacijent ima. Dugo je vremena jedna od maksima socijalne politike bila da socijalni sustav treba biti dovoljno sna\u017ean i fleksibilan da odgovori na \u201enove rizike\u201c. Naravno, svaki zdravstveni sustav bi bio doveden u isku\u0161enje u ovakvoj krizi, ali prethodna ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, osoblje te preventivno i javno zdravstvo, napravile bi zna\u010dajnu razliku.<\/p>\n
Fundamentalnije pitanje nije pitanje uspostavljanja \u201esocijalnih dr\u017eava\u201c\u00a0(eng. ‘welfare state’) ve\u0107 izgradnje me\u0111usobno povezanih \u201esocijalnih dru\u0161tava\u201c (eng. ‘welfare society’)<\/u>. Obveza dr\u017eava ili aktera sli\u010dnih dr\u017eavi, da jam\u010di socijalna prava, redistribuira dohodak od bogatih prema siroma\u0161nima, da osigura rasnu, klasnu, generacijsku i rodnu ravnopravnost, te ravnopravnost temeljenu na sposobnosti, nikad nije bila u potpunosti postignuta, te i dalje ostaje predmetom prijepora, a ne konsenzusa. U ovom bi smislu univerzalni temeljni dohodak mogao biti \u201eprebazi\u010dan\u201c posebno ako nije kombiniran s kvalitetnim univerzalnim uslugama. Uzimaju\u0107i u obzir to da je dr\u017eavama kontrola jednako va\u017ena, ako ne i va\u017enija od skrbi, te da je dr\u017eava, kako je Azra Hromad\u017ei\u0107 to sro\u010dila, poluodsutni akter, odnosno prema \u010carni Brkovi\u0107, ambivalentna i nepredvidljiva, na nju se ne mo\u017ee osloniti ni u takozvanim \u201enormalnim\u201c kao ni u \u201ekriznim\u201c vremenima. Vjerojatno je da \u0107e grassroot<\/em> pokreti imati veliku ulogu u ubla\u017eavanju ove krize, \u010dak i vi\u0161e nego \u0161to su imali u vrijeme kada su nametnute mjere \u0161tednje u zemljama kao \u0161to su Gr\u010dka, \u0160panjolska i Portugal pokazale da su jedine u\u010dinkovite socijalne mjere bile one koje je uvela i pru\u017eala umre\u017eena zajednica. Ideja da UTD daje zamah ozra\u010dju brige, uzajamnosti i pa\u017enje za potrebe drugih<\/u>, zamjenjuju\u0107i pritom mit individualne odgovornosti s pojmom uzajamne povezanosti, mo\u017eda i nije toliko utopijski koliko zvu\u010di.<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/03\/Stubbs-photo-1024x640.jpg\")
<\/p>\nPaul Stubbs<\/p>\n
Ekonomski institut, Zagreb
\n29.3.2020.<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
Reference<\/strong>\r\n\r\n[1]<\/a> U literaturi se jo\u0161 naziva i \u201eosnovni dohodak\u201c, \u201ebezuvjetna potpora autonomiji\u201c i sl. Iako postoje razlike u detaljima sadr\u017eaja i provedbe ovdje je va\u017eno objediniti srodne rasprave da bi se prvo upoznali s osnovnim na\u010delima zajedni\u010dkim razli\u010ditim pristupima.<\/a>\r\n\r\n[2] \u010carna Brkovi\u0107 (2017) Managing Ambiguity: how clientelism, citizenship and power shape personhood in Bosnia and Herzegovina<\/em>, Oxford: Berghahn books\r\n\r\n[3] Azra Hromad\u017ei\u0107 (2015) \u2018\u201cWhere were they until now?\u201d: ageing, care and abandonment in a Bosnian town\u2019 (Gdje su oni bili dosad? Starenje, skrb i napu\u0161tanje u jednom bosanskom gradu), Etnolo\u0161ka tribina <\/em>45.\r\n<\/a><\/pre>\n
<\/a><\/p>\n
Htio bih se zahvaliti Branku An\u010di\u0107u (za ideju), Miljenki Kuhar (za prijevod) te Mladenu Domazetu, \u010carni Brkovi\u0107, Johnu Clarkeu, Jasmini Papa, Ivici Rubilu, \u017darku \u0160underi\u0107u i Sini\u0161i Zrin\u0161\u010daku (za \u010ditanje i komentiranje).<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tijekom zadnjih oko \u0161est mjeseci, po\u010deo sam se vi\u0161e baviti idejom univerzalnog temeljnog dohotka (UTD[1], engl. Universal Basic Income) kao potencijalnog sredi\u0161njeg pojma sustava socijalne za\u0161tite usmjerenog ka budu\u0107nosti, a koji bi bio jednako primjenjiv na lokalnoj, na globalnoj, ali i svim razinama izme\u0111u. Iako to zahtijeva zasebni tekst, i dalje vjerujem da je nacionalna … Nastavi \u010ditati Je li vrijeme za univerzalni temeljni dohodak?<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":862,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-2020","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2020","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/users\/862"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2020"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2020\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2044,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2020\/revisions\/2044"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2020"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2020"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2020"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}