{"id":1487,"date":"2019-01-23T11:26:51","date_gmt":"2019-01-23T10:26:51","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?p=1487"},"modified":"2019-02-06T14:56:47","modified_gmt":"2019-02-06T13:56:47","slug":"poziv-za-sudjelovanje-na-vii-nacionalnom-kongresu-hrvatskog-socioloskog-drustva-11-i-12-4-2019-zagreb","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/2019\/01\/23\/poziv-za-sudjelovanje-na-vii-nacionalnom-kongresu-hrvatskog-socioloskog-drustva-11-i-12-4-2019-zagreb\/","title":{"rendered":"Poziv za sudjelovanje na VII. Nacionalnom kongresu Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva, 11. i 12. 4. 2019., Zagreb"},"content":{"rendered":"<p><strong>SOCIJALNA KOHEZIJA U DRU\u0160TVU POLARIZACIJE, KONFLIKATA I NEJEDNAKOSTI\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Zagreb, 11. i 12. travnja 2019.<\/p>\n<p><u>PROGRAMSKI ODBOR<\/u><\/p>\n<p><strong>Predsjednik<\/strong><\/p>\n<p>Prof. dr. sc. Ivan Buri\u0107, Hrvatski studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n<p><strong>\u010clanovi\/ice<\/strong><\/p>\n<p>Doc. dr. sc. Branko An\u010di\u0107, Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu<br \/>\nDoc. dr. sc. Valerija Barada, Odjel za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru<br \/>\nDr. sc. Pa\u0161ko Bili\u0107, Institut za razvoj i me\u0111unarodne odnose<br \/>\nProf. dr. sc. Sa\u0161a Bo\u017ei\u0107, Odjel za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru<br \/>\nDoc. dr. sc. Marija Brajdi\u0107 Vukovi\u0107, Hrvatski studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<br \/>\nDr. sc. Simona Kuti, Institut za migracije i narodnosti<br \/>\nDoc. dr. sc. Marija Lon\u010dar, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu<br \/>\nDr. sc. Marko Mustapi\u0107, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar<br \/>\nProf. dr. sc. Krunoslav Nikodem, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<br \/>\nDr. sc. Jadranka \u0160varc, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar<\/p>\n<p><u>ORGANIZACIJSKI ODBOR<\/u><\/p>\n<p><strong>Predsjednica<\/strong><\/p>\n<p>Prof. dr. sc. Jasminka La\u017enjak, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n<p><strong>\u010clanovi\/ice<\/strong><\/p>\n<p>Dr. sc. Anja Gvozdanovi\u0107, Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu<br \/>\nProf. dr. sc. Davorka Mati\u0107, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<br \/>\nDr. sc. Jaka Primorac, Institut za razvoj i me\u0111unarodne odnose<br \/>\nDoc. dr. sc. Jana Vuki\u0107, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n<p><strong>Rok za slanje sa\u017eetaka<\/strong>: 1. o\u017eujka 2019. godine<\/p>\n<p><strong>Obavijest o (ne)prihva\u0107anju sa\u017eetka<\/strong>: 15. o\u017eujka 2019. godine<\/p>\n<p><strong>Rok za uplatu kotizacije<\/strong>: 25. o\u017eujka 2019. godine<\/p>\n<p><strong>Kotizacija<\/strong>: 250,00 kn (za \u010dlanove\/ice HSD-a); 500,00 kn (za osobe koje nisu \u010dlanovi\/ice HSD-a)<\/p>\n<p><strong>Kontakt<\/strong>: <a href=\"mailto:info@hsd.hr\">info@hsd.hr<\/a>; <a href=\"mailto:anja@idi.hr\">anja@idi.hr<\/a><\/p>\n<p><strong>TEMATSKI OKVIR KONGRESA<\/strong><\/p>\n<p>Hrvatsku danas karakterizira niska razina povjerenja u dru\u0161tvene institucije poput pravosu\u0111a, Sabora, politi\u010dkih stranaka, kao i ja\u010danje populisti\u010dkih stremljenja i populisti\u010dkih pokreta. Tako\u0111er, primje\u0107uje se porast tolerancije spram razli\u010ditih oblika oportunisti\u010dkih pona\u0161anja kao i sve u\u010destalije kori\u0161tenje neformalnih instrumenata pri rje\u0161avanju problema s kojima se gra\u0111ani svakodnevno susre\u0107u. Uz ja\u010danje populisti\u010dkih tendencija u politi\u010dkoj sferi sve vi\u0161e se potenciraju i ideolo\u0161ke podjele te politi\u010dko-vrijednosne polarizacije. S druge strane, sportske pa i humanitarne manifestacije nerijetko se koriste kao primjeri nacionalnog jedinstva.<\/p>\n<p>Ovo su samo neke od dru\u0161tvenih pojava i procesa koje mogu biti povezane s izgradnjom i razgradnjom socijalne kohezije. U tom smislu, postavlja se pitanje \u0161to sve ote\u017eava socijalnu koheziju i onemogu\u0107uje pokretanje dru\u0161tvenih reformi i rje\u0161avanje problema poput ekonomske nerazvijenosti, sporog rasta \u017eivotnog standarda, stagnantnog siroma\u0161tva u pojedinim dru\u0161tvenim slojevima, korupcije i klijentelizma. Karakterizira li na\u0161e dru\u0161tvo porast netolerancije, nacionalizma i homogenizacije, u kojoj su mjeri populisti\u010dke politike posljedica takvih pojava? S druge strane, koji dru\u0161tveni procesi umanjuju te tendencije?<\/p>\n<p>Mnoge analize posljednjih nekoliko desetlje\u0107a upu\u0107uju na postojanje dubljih dru\u0161tvenih pojava koji zahtijevaju preispitivanje i redefiniranje temeljnih sociolo\u0161kih koncepata. Va\u017enost socijalnih mre\u017ea koje konstituiraju temeljne dru\u0161tvene institucije i povjerenja koje olak\u0161ava njihovo funkcioniranje su do sada istra\u017eivani pomo\u0107u koncepta socijalnog kapitala. U posljednje vrijeme, sociolo\u0161ka istra\u017eivanja okre\u0107u se ponovo konceptu solidarnosti i socijalnoj koheziji kao relevantnim \u010dimbenicima stabilnog i inkluzivnog demokratskog dru\u0161tva. Ovu paradigmatsku promjenu inducirale su posljedice globalizacijskih procesa kao \u0161to su masovne migracije i rast nejednakosti (Koster 2007, Vergolini 2011).<\/p>\n<p>Socijalna kohezija je pojam s dugom sociolo\u0161kom tradicijom od Durkheima do suvremenih autora poput Lockwooda i Granovettera, no bez jednozna\u010dno prihva\u0107enog i definiranog zna\u010denja (Arieli 2014; Fonseca,\u00a0 Lukosch i Brazier 2018) pri \u010demu je vi\u0161estruko kriti\u010dki preispitivan (Schiefer i van der Noll 2017). S druge strane, u dokumentima Europske unije socijalna je kohezija definirana kao proces usmjeren smanjivanju razlika i za\u0161titi od dru\u0161tvene isklju\u010denosti. Vije\u0107e Europe definira socijalnu koheziju kao \u201ckapacitet dru\u0161tva da osigura blagostanje svih svojih \u010dlanova\/ica, minimiziraju\u0107i razlike i izbjegavaju\u0107i marginalizaciju sa sljede\u0107im karakteristikama: 1. Recipro\u010dna lojalnost i solidarnost; 2. Snaga dru\u0161tvenih veza i zajedni\u010dkih vrijednosti; 3. Osje\u0107aj pripadnosti; 4. Povjerenje me\u0111u pojedincima u zajednici; 5. Smanjenje nejednakosti i socijalne isklju\u010denosti\u201d (Vije\u0107e Europe 2008). U ovom kontekstu, pojam ima pozitivan prizvuk, no socijalna kohezija postaje sve u\u010destalije redefinirana i izjedna\u010dena s homogenizacijom i asimilacijom, a diskursi o razli\u010ditosti postaju sve vi\u0161e ekstremisti\u010dki i nacionalisti\u010dki (Vasta 2010).<\/p>\n<p>Interes akademske zajednice za ponovno propitivanje koncepta socijalne kohezije ozna\u010dava vra\u0107anje teorijama integracije i diferencijacije u fokus analiza dru\u0161tvenih znanosti. Istra\u017eivanja su se zbog toga okrenula pitanjima utjecaja razli\u010ditosti na participaciju u kolektivnom \u017eivotu &#8211; imaju li etni\u010dke, religijske i kulturne razlike negativan efekt na dru\u0161tvenu solidarnost i uzrokuju li eroziju socijalne kohezije?<\/p>\n<p>Pozivamo Vas da se uklju\u010dite u rad kongresa koji ima za cilj odgovoriti na pitanje zna\u010denja solidarnosti, integracije i socijalne kohezije danas te druga aktualna pitanja hrvatskog dru\u0161tva, ali i na\u0161eg regionalnog okru\u017eenja. Predla\u017eemo sljede\u0107e teme za raspravu, pri \u010demu su i drugi aspekti problema vezani uz temu kongresa dobrodo\u0161li:<\/p>\n<ul>\n<li>Kako i u kojoj mjeri socioekonomske krize doprinose ja\u010danju procesa nacionalne homogenizacije i integracije i istovremenom slabljenju socijalne kohezije?<\/li>\n<li>Utjecaj etni\u010dkih, religijskih, klasnih i kulturnih razli\u010ditosti u dru\u0161tvu na socijalnu koheziju<\/li>\n<li>Odnos emigracijskih\/imigracijskih procesa i socijalne kohezije<\/li>\n<li>Utjecaj okoli\u0161nih kriza (npr. poplave i po\u017eari) na socijalnu koheziju<\/li>\n<li>Socijalna isklju\u010denost, socijalne inovacije i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Pluralizam identiteta i socijalna kohezija<\/li>\n<li>\u010cimbenici dru\u0161tvene polarizacije i konflikata<\/li>\n<li>Vrijednosne\/politi\u010dke orijentacije i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Sport i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Solidarnost i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Humanitarno djelovanje, volonterski rad, dru\u0161tvena participacija i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Politi\u010dka participacija, populizam i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Multidimenzionalnost koncepta socijalne kohezije, kolektivna i individualna dimenzija<\/li>\n<li>Stati\u010dki i dinami\u010dki koncept socijalne kohezije<\/li>\n<li>Indikatori socijalne kohezije<\/li>\n<li>Socijalna kohezija i socijalni kapital: konceptualne razlike i sli\u010dnosti<\/li>\n<li>Regionalni razvoj i (dez)integracijski procesi u Hrvatskoj<\/li>\n<li>Mediji i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Obrazovanje i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Dru\u0161tveni aktivizam i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Odnos tehnolo\u0161kih promjena, digitalnih tehnologija, dru\u0161tvenih mre\u017ea i socijalne kohezije<\/li>\n<li>Mladi i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Razlike u rodnim ulogama i odnosima kao pokazatelj socijalne kohezije<\/li>\n<li>Rad, zaposlenost i sindikalno udru\u017eivanje<\/li>\n<li>Generacijske razlike u razumijevanju socijalne kohezije i solidarnosti<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>PRIJAVA ZA SUDJELOVANJE<\/strong><\/p>\n<p>Pozivamo \u010dlanove\/ice Hrvatskoga sociolo\u0161kog dru\u0161tva i sve druge zainteresirane da po\u0161alju <a href=\"https:\/\/drive.google.com\/file\/d\/1wN4JsHya4mS2S1NG2Xm7K5BpdbzU_ZX2\/view?usp=sharing\">prijedloge svojih konferencijskih priop\u0107enja<\/a>. Sa\u017eetak bi uz naslov trebao sadr\u017eavati izme\u0111u (minimalno) 250 i (maksimalno) 300 rije\u010di te ime, adresu, naziv ustanove zaposlenja i e-mail adresu autora. Rok za slanje sa\u017eetaka putem elektroni\u010dke po\u0161te na adresu tajni\u0161tva HSD-a <a href=\"mailto:info@hsd.hr\">info@hsd.hr<\/a> je 1. o\u017eujka 2019. godine.<\/p>\n<p>U sa\u017eetku treba navesti op\u0107i prikaz teme, glavne teorijske smjernice, metodolo\u0161ki pristup, glavne rezultate i zaklju\u010dak, a tako\u0111er mu valja pridru\u017eiti do sedam klju\u010dnih rije\u010di. Sa\u017eetke prijedloga konferencijskih priop\u0107enja recenzirat \u0107e \u010dlanovi\/ice programskog odbora, a povratna informacija o ishodu recenzentskog postupka bit \u0107e proslije\u0111ena autorima\/icama do 15. o\u017eujka 2019. godine. Autori\/ce prihva\u0107enih izlaganja du\u017eni su uplatiti kotizaciju do 25. o\u017eujka 2019. godine kako bi im sa\u017eetak bio uvr\u0161ten u program kongresa.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/drive.google.com\/file\/d\/10cPny3RTdFSXkE9rDUaHwwY0b4Is36jM\/view?usp=sharing\">Tekst poziva za slanje sa\u017eetaka<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/drive.google.com\/file\/d\/1wN4JsHya4mS2S1NG2Xm7K5BpdbzU_ZX2\/view?usp=sharing\">Predlo\u017eak za pisanje sa\u017eetka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SOCIJALNA KOHEZIJA U DRU\u0160TVU POLARIZACIJE, KONFLIKATA I NEJEDNAKOSTI\u00a0 Zagreb, 11. i 12. travnja 2019. PROGRAMSKI ODBOR Predsjednik Prof. dr. sc. Ivan Buri\u0107, Hrvatski studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu \u010clanovi\/ice Doc. dr. sc. Branko An\u010di\u0107, Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu Doc. dr. sc. Valerija Barada, Odjel za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru Dr. sc. Pa\u0161ko Bili\u0107, Institut &hellip; <a href=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/2019\/01\/23\/poziv-za-sudjelovanje-na-vii-nacionalnom-kongresu-hrvatskog-socioloskog-drustva-11-i-12-4-2019-zagreb\/\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">Poziv za sudjelovanje na VII. Nacionalnom kongresu Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva, 11. i 12. 4. 2019., Zagreb<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":762,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-1487","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/users\/762"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1487"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1487\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1492,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1487\/revisions\/1492"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}