{"id":63,"date":"2017-01-24T14:55:57","date_gmt":"2017-01-24T13:55:57","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?page_id=63"},"modified":"2022-03-14T11:19:29","modified_gmt":"2022-03-14T10:19:29","slug":"povijest-hsd-a","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/o-hsd-u\/povijest-hsd-a\/","title":{"rendered":"Povijest HSD-a"},"content":{"rendered":"

Kronolo\u0161ki pregled hrvatske sociologije s naglaskom na povijesni razvoj Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva<\/strong><\/p>\n

2012. po\u010deo je s djelovanjem Me\u0111unarodni zdru\u017eeni diplomski studij Kulturne sociologije, koji zajedni\u010dki izvode odjeli za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, Masarykovog sveu\u010dili\u0161ta u Brnu i Sveu\u010dili\u0161ta u Trentu. U okviru studija obavezna je mobilnost studenata\/ica, a partnerska sveu\u010dili\u0161ta izdaju zajedni\u010dku diplomu.<\/p>\n

2012. osnovana je Sekcija za nastavu sociologije u srednjoj \u0161koli.<\/p>\n

2011. pokrenute su Sekcija za kvalitativne metode istra\u017eivanja i Sekcija za sociologiju obrazovanja te Sekcija \u201e\u017dena i dru\u0161tvo”. Hrvatsko sociolo\u0161ko dru\u0161tvo postaje \u010dlan BSF-a (Balkan Sociological Forum). Odjel za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161tem u Teramu (Italija) pokrenut je zdru\u017eeni doktorski studij Sociologije regionalnog i lokalnog razvoja.<\/p>\n

2010. osnovana je Sekcija \u201eDru\u0161tvo, ekonomija, rad”.<\/p>\n

2009. osnovana je podru\u017enica Hrvatskoga sociolo\u0161kog dru\u0161tva u Zadru. Tako\u0111er su pokrenute i Sekcija za sociologiju prostora te Sekcija za sociologiju religije.<\/p>\n

2008. Hrvatsko sociolo\u0161ko dru\u0161tvo ostvaruje \u010dlanski status u ESA-i (European Sociological Association). Odr\u017eana je me\u0111unarodna konferencija “Sociology and Interdisciplinarity. Central and South East European Perspectives”.<\/p>\n

2007. kao institucija nositelj studija, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u suradnji s Odjelom za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, Odsjekom za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu, Pravnim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Institutom za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu, Institutom za me\u0111unarodne odnose (Zagreb) te Institutom za migracije i narodnosti (Zagreb) pokre\u0107e me\u0111usveu\u010dili\u0161ni i me\u0111uinstitucionalni Poslijediplomski doktorski studij sociologije, studij u trajanju od \u0161est semestara zasnovan na principima bolonjskog procesa.<\/p>\n

2006. osnovana je splitska podru\u017enica HSD-a.<\/p>\n

2005. osnovan je Odsjek za sociologiju pri Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu.<\/p>\n

2005. Hrvatsko sociolo\u0161ko dru\u0161tvo i Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu, u suorganizatorstvu s Me\u0111unarodnim udru\u017eenjem za sociologiju religije \/International Society for the Sociology of Religion\/, organiziraju 28. svjetsku konferenciju sociologa religije pod nazivom “Religion and Society: Challenging Boundaries”.<\/p>\n

2002. osnovan je Klub studenata sociologije Anomija na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

2001. Klub studenata sociologije Diskrepancija objavljuje prvi broj studentskog \u010dasopisa za dru\u0161tveno-humanisti\u010dke teme Diskrepancija te inicira osnivanje Europske udruge studenata sociologije koje je 2003. godine formalno uspostavljeno kao mre\u017ea studenata sociologije i studentskih sociolo\u0161kih udru\u017eenja u Europi.<\/p>\n

2001. Biblioteka Revije za sociologiju mijenja ime u Sociolo\u0161ka biblioteka koju zajedni\u010dki po\u010dinju izdavati HSD i izdava\u010dka ku\u0107a Jesenski i Turk.<\/p>\n

1998. Hrvatsko sociolo\u0161ko dru\u0161tvo, u suradnji s izdava\u010dkom ku\u0107om Jesenski i Turk, po\u010dinje izdavati \u010dasopis za interdisciplinarna istra\u017eivanja rata i mira Polemos.<\/p>\n

1996. osnovan je Odsjek za sociologiju na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

1994. Pravni fakultet u Zagrebu pokre\u0107e \u010dasopis Revija za socijalnu politiku.<\/p>\n

1994. \u010dasopis Socijalna ekologija i HSD pokre\u0107u biblioteku Razvoj i okoli\u0161.<\/p>\n

1992. Institut za primijenjena dru\u0161tvena istra\u017eivanja pokre\u0107e \u010dasopis Dru\u0161tvena istra\u017eivanja, \u010dasopis za op\u0107a dru\u0161tvena pitanja.<\/p>\n

1992. Zavod za sociologiju pokre\u0107e novi \u010dasopis Socijalna ekologija koji danas izdaje u suradnji sa Hrvatskim sociolo\u0161kim dru\u0161tvom.<\/p>\n

1992. Sociolo\u0161ko dru\u0161tvo Hrvatske mijenja ime u Hrvatsko sociolo\u0161ko dru\u0161tvo (HSD), te nedugo potom, postaje \u010dlanicom Me\u0111unarodnog sociolo\u0161kog udru\u017eenja \/International Sociological Association (ISA)\/.<\/p>\n

1991. osnovan je Institut za primijenjena dru\u0161tvena istra\u017eivanja koji 1997. mijenja naziv u Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar.<\/p>\n

1991. Sociolo\u0161ko dru\u0161tvo Hrvatske istupa iz Jugoslavenskog udru\u017eenja za sociologiju.<\/p>\n

1988. osnovan je Klub studenata sociologije Diskrepancija (KSSD) pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

1986. pokrenuta je Biblioteka Revije za sociologiju.<\/p>\n

1985. Centar za istra\u017eivanje migracija i narodnosti pokre\u0107e \u010dasopis Migracijske teme: \u010casopis za istra\u017eivanje migracija i narodnosti (od 2001. Migracijske i etni\u010dke teme).<\/p>\n

1984. osnovan je Centar za istra\u017eivanje migracija i narodnosti (spajanjem Centra za istra\u017eivanje migracija i Zavoda za migracije i narodnosti), koji ubrzo postaje Institut za migracije i narodnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (IMIN), unutar \u010dije multidisciplinarnosti prevladavaju sociolo\u0161ka istra\u017eivanja.<\/p>\n

1984. IDIS i Zavod za sociologiju provode prvo sveobuhvatno istra\u017eivanje socijalne strukture Hrvatske.<\/p>\n

1977. odvajanjem od Odsjeka za filozofiju nastaje Odsjek za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru (Sveu\u010dili\u0161te u Splitu).<\/p>\n

1972. osnovan je Zavod za sociologiju, istra\u017eiva\u010dki dio Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n

1971. izlazi prvi broj Revije za sociologiju, glasila Sociolo\u0161kog dru\u0161tva Hrvatske.<\/p>\n

1970. objavljena je prva Bibliografija sociolo\u0161kih radova objavljenih u Jugoslaviji u periodu 1959.-1969. Zlatka Ga\u0161parovi\u0107a.<\/p>\n

1967. Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu otvara prvi poslijediplomski studij iz sociologije u Hrvatskoj.<\/p>\n

1965. obranjen je prvi doktorat pri Odsjeku za sociologiju u Zagrebu.<\/p>\n

1964. izlazi prvi svezak Sociolo\u0161kih hrestomatija (ur. R. Supek).<\/p>\n

1964. osnovan je Institut za sociolo\u0161ka istra\u017eivanja, koji ubrzo mijenja ime u Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (IDIS).<\/p>\n

1964\/65. osniva se knji\u017enica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n

1963. pokrenut je \u010dasopis Sociologija sela.<\/p>\n

1963. \u0160kolska knjiga objavljuje Supekovu Sociologiju, prvi sociolo\u0161ki ud\u017ebenik za gimnazije.<\/p>\n

1963. Rudi Supek (1913.-1993.) izdvaja Katedru za sociologiju iz Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i osniva Odsjek za sociologiju, prvi u Hrvatskoj.<\/p>\n

1959. pri Institutu za dru\u0161tveno upravljanje u Zagrebu osnovano je Sociolo\u0161ko dru\u0161tvo Hrvatske (prvi predsjednik Juraj Hr\u017eenjak) s pedesetak \u010dlanova.<\/p>\n

1957. Uvod u sociologiju postaje obvezatnim predmetom za sve studente zagreba\u010dkog Filozofskog fakulteta.<\/p>\n

1953. nakon \u0161to se poslije Drugoga svjetskog rata nije predavala, sociologija postaje redoviti kolegij na Pravnom i Ekonomskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

1943. Viktor Horvat u Zagrebu objavljuje prvu Sociolo\u0161ku bibliografiju na hrvatskom jeziku te opse\u017ean prikaz razvoja dru\u0161tvene misli u Hrvatskoj u zborniku Na\u0161a domovina.<\/p>\n

1941. Slavoljub Dubi\u0107 objavljuje knjigu Sociologija sela tiskanu u Splitu.<\/p>\n

1941. Dinko Toma\u0161i\u0107 objavljuje \u010dlanak “Sociology in Yugoslavia” u \u010dasopisu American Journal of Sociology s posebnim poglavljem naslovljenim “Sociology in Croatia”. Navodi Antuna Radi\u0107a i Milana \u0160ufflaya kao glavne predstavnike sociologije u njenim po\u010decima u Hrvatskoj.<\/p>\n

1938. Ivan Esih, publicist i prevoditelj, pi\u0161e prvi pregled hrvatskog autora posve\u0107en nastanku i razvoju sociologije u Hrvata objavljen kao posebno izdanje Sociolo\u0161ke revije u nakladi Sociolo\u0161kog seminara Masarykovog sveu\u010dili\u0161ta u Brnu 1938. godine pod nazivom “Vyvoj a sou\u010dasny stav sociologie v Charvatsku”, te kao prilog pod naslovom “Razvitak sociologije kod Hrvata” u zborniku Pedago\u0161ka Jugoslavija 1918.-1938. \/na \u0107irilici\/ u okviru poglavlja “Razvitak sociologije u Jugoslaviji 1918. – 1938.” objavljenom u Beogradu 1939. godine.<\/p>\n

1937. Vera Erlich zapo\u010dela je prvu socijalno-psiholo\u0161ku studiju Porodica u transformaciji.<\/p>\n

1936. izlazi prvi svezak knjige Kako \u017eivi narod Rudolfa Bi\u010dani\u0107a (1905.-1968.), s rezultatima prve sociolo\u0161ke ankete u Hrvatskoj.<\/p>\n

1935. Katedru za sociologiju i statistiku (kako je nazvana 1931. godine) na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu preuzima Dinko Toma\u0161i\u0107 (1902.-1975.).<\/p>\n

1934. registriran je Akademski filozofski klub kao stru\u010dni klub filozofske, pedago\u0161ke i psiholo\u0161ke grupe. Njihov osnovni cilj je popularizacija marksizma.<\/p>\n

1932. nakon smrti Ive Pilara gasi se aktivnost Sociolo\u0161kog dru\u0161tva radi, prema Dinku Toma\u0161i\u0107u, politi\u010dkih animoziteta i ideolo\u0161kih nesuglasja me\u0111u njegovim \u010dlanovima.<\/p>\n

1931. pri Zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu osnovan je Studentski sociolo\u0161ki klub (pokrovitelj je tada\u0161nji rektor, Albert Bazala); klub djeluje do 1933. godine kada ga vlasti zabranjuju.<\/p>\n

1925. Sociolo\u0161ko dru\u0161tvo u Zagrebu osniva sekciju za antropologiju koja radi na kraniometrijskom mjerenju djece u osnovnim \u0161kolama u Zagrebu.<\/p>\n

1924\/25. u organizaciji Sociolo\u0161kog dru\u0161tva u Zagrebu predavanje dr\u017ei profesor Frank Hofman sa Sveu\u010dili\u0161ta Saskatoon iz Kanade, prvi gostuju\u0107i predava\u010d Sociolo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n

1924. Ernest Miler prevodi F. H .Giddingsovu knjigu Principles of Sociology (New York, 1896).<\/p>\n

1923. Juraj Andrassy objavljuje prvi izvje\u0161taj o radu Sociolo\u0161kog dru\u0161tva u Zagrebu u me\u0111unarodnom \u010dasopisu Revue internationale de sociologie (\u017deneva). U njemu pi\u0161e o mnogim konferencijama i predavanjima odr\u017eanima u organizaciji Dru\u0161tva i navodi da Dru\u0161tvo broji 160 \u010dlanova.<\/p>\n

1920. naredbom bana kraljevine Hrvatske i Slavonije od 6. prosinca 1920. godine o osnivanju Kr. zemaljske socijalne \u0161kole odre\u0111eno je da jedan od nastavnih predmeta bude “sociologija i prakti\u010dna socijalna politika”.<\/p>\n

1920. osnovana je Sociolo\u0161ka biblioteka.<\/p>\n

1919\/20. sociologija postaje obvezatan predmet na Pravnom fakultetu Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n

1919. Katedra za kriminalne znanosti i sociologiju mijenja ime u Katedra za sociologiju. Prevedena Sociologija Rudolfa Eislera, koja postaje prvim prevedenim ud\u017ebenikom sociologije u Hrvatskoj.<\/p>\n

1919. Sociolo\u0161ko dru\u0161tvo u Zagrebu prvi put objavljuje Statut te ciljeve i zadatke djelovanja, autora Alberta Bazale u Glasniku Sociolo\u0161kog dru\u0161tva u Zagrebu koji izlazi kao podlistak Jugoslavenske njive.<\/p>\n

1918. u Zagrebu je registrirano Sociolo\u0161ko dru\u0161tvo \u010dija je uloga “njegovati socijalne nauke, prou\u010davati socijalne i ekonomske prilike na\u0161ega naroda, te na osnovi takovih prou\u010davanja djelovati u pravcu narodno-prosvjetnom, \u0107udoredno-uzgojnom i socijalno-politi\u010dkom”; prvi je predsjednik dru\u0161tva Adolf Mihali\u0107, potpredsjednik Albert Bazala, a tajnik Juraj Andrassy. Blagajnik je Juraj Tomi\u010di\u0107.<\/p>\n

1914. u zagreba\u010dkom Umjetni\u010dkom paviljonu u organizaciji jo\u0161 neregistriranog Sociolo\u0161kog dru\u0161tva otvorena je, u suradnji s Ministarstvom javne higijene, propagandna izlo\u017eba posve\u0107ena borbi protiv alkoholizma i tuberkuloze (prije toga je Ernest Miler ve\u0107 odr\u017eao jednu izlo\u017ebu o kriminalu).<\/p>\n

1912. Vilko Anderli\u0107 objavljuje prvi ud\u017ebenik katoli\u010dke sociologije Sociologija u izdanju Biskupskog ordinarijata u \u0110akovu.<\/p>\n

1910. Juraj Tomi\u010di\u0107 objavljuje u izdanju Pristava trgova\u010dko-obrtni\u010dke komore prvi uvod u sociologiju na hrvatskom jeziku naslovljen Po\u010dela sociologije.<\/p>\n

1909. Ante Biankini, lije\u010dnik i politi\u010dar, objavljuje knjigu Kriminalna sociologija, posve\u0107enu hrvatskim iseljenicima.<\/p>\n

1906. Ernest Miler (1866.-1928.) postaje profesor na Pravnom fakultetu Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, \u0161to ga \u010dini prvim profesorom sociologije na Zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu. Te je godine ujedno osnovana Katedra za kriminalne znanosti i sociologiju, prva katedra za sociologiju u tada\u0161njoj Austro-Ugarskoj.<\/p>\n

1888. Baltazar Bogi\u0161i\u0107 postaje prvi predsjednik novoosnovanog Me\u0111unarodnog instituta za sociologiju, prete\u010de budu\u0107eg Svjetskog dru\u0161tva za sociologiju.<\/p>\n

1874. Baltazar Bogi\u0161i\u0107 je putem opse\u017ene ankete pribavio gra\u0111u za Zbornik sada\u0161njih pravnih obi\u010daja kod Ju\u017enih Slavena (1873.), objavljen u JAZU u Zagrebu 1874. godine. Time je prvi razradio i primijenio metode neposrednog promatranja i upitnika, statisti\u010dke metode, komparativnu metodu i metodu kori\u0161tenja arhivskih dokumenata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kronolo\u0161ki pregled hrvatske sociologije s naglaskom na povijesni razvoj Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva 2012. po\u010deo je s djelovanjem Me\u0111unarodni zdru\u017eeni diplomski studij Kulturne sociologije, koji zajedni\u010dki izvode odjeli za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, Masarykovog sveu\u010dili\u0161ta u Brnu i Sveu\u010dili\u0161ta u Trentu. U okviru studija obavezna je mobilnost studenata\/ica, a partnerska sveu\u010dili\u0161ta izdaju zajedni\u010dku … Nastavi \u010ditati Povijest HSD-a<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":736,"featured_media":0,"parent":42,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-63","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/63","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/users\/736"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/63\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2708,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/63\/revisions\/2708"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/42"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}