{"id":428,"date":"2017-02-15T14:17:13","date_gmt":"2017-02-15T13:17:13","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?page_id=428"},"modified":"2017-02-15T14:23:46","modified_gmt":"2017-02-15T13:23:46","slug":"kongres-2015-godine","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/dogadanja\/kongres-2015-godine\/","title":{"rendered":"Kongres 2015. godine"},"content":{"rendered":"

V. NACIONALNI KONGRES HRVATSKOG SOCIOLO\u0160KOG DRU\u0160TVA<\/strong><\/p>\n

Zagreb, 19. – 20. o\u017eujka 2015. godine<\/strong><\/p>\n

NORMALNOST KRIZE – KRIZA NORMALNOSTI<\/strong><\/p>\n

Akademski odbor konferencije:<\/strong><\/p>\n

Prof. dr. sc. Sa\u0161a Bo\u017ei\u0107, Odjel za sociologiju, Sveu\u010dili\u0161te u Zadru (predsjednik)
\nProf. dr. sc. Ognjen \u010caldarovi\u0107, Filozofski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu
\nDoc. dr.sc. Karin Doolan, Odjel za sociologiju, Sveu\u010dili\u0161te u Zadru
\nProf. dr. sc. Krunoslav Nikodem, Filozofski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu
\nDr. sc. Tanja Vu\u010dkovi\u0107 Juro\u0161, Pravni fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu
\nProf. dr. sc. Sini\u0161a Zrin\u0161\u010dak, Pravni fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu<\/p>\n

Organizacijski odbor:<\/strong><\/p>\n

Doc. dr. sc. Ivan Buri\u0107, Hrvatski studiji, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu (predsjednik)
\nDr. sc. Jaka Primorac, Institut za razvoj i me\u0111unarodne odnose (IRMO)
\nDr. sc. Branko An\u010di\u0107, Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu (IDIZ)<\/p>\n

Mjesto odr\u017eavanja:<\/strong> Zagreb, 19. – 20. o\u017eujka 2015. godine
\nRok za slanje sa\u017eetaka:<\/strong> 1. velja\u010de 2015. godine
\nObavijest o (ne)prihva\u0107anju sa\u017eetka:<\/strong> 25. velja\u010de 2015.godine
\nRok za uplatu kotizacije:<\/strong> 4. o\u017eujka 2015. godine
\nKotizacija:<\/strong> 150,00 kn (\u010dlanovi\/ce HSD-a); 200,00 kn (osobe koje nisu \u010dlanovi\/ice HSD-a)<\/p>\n

TEMATSKI OKVIR KONGRESA:<\/strong><\/p>\n

Sada\u0161nja dru\u0161tvena i ekonomska kriza u Hrvatskoj je prema svom trajanju i socijetalnim posljedicama vjerojatno jedna od najte\u017eih kriza od po\u010detka razvitka modernog hrvatskog dru\u0161tva. Karakteriziraju je porast siroma\u0161tva, smanjenje mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja mladih kao i ukupan rast nezaposlenosti, poja\u010davanje spremnosti na iseljavanje, rast nepovjerenja u institucije i ljude, trajnost i \u0161irenje negativnih emocija preko velikog segmenta ukupne populacije, a k tome jo\u0161 nepoznate posljedice na obitelj i demografsku reprodukciju bez jasnih naznaka promjena trendova. Me\u0111utim, hrvatska kriza ovog desetlje\u0107a nije povijesno jedinstvena, a sam diskurs krize se \u201erazvija” jo\u0161 od po\u010detka 1980-ih godina. \u0160tovi\u0161e, dugotrajnost kriza u Hrvatskoj, njihovo diskurzivno u\u010dvr\u0161\u0107ivanje, slabe ili nepostoje\u0107e politi\u010dke i dru\u0161tvene mjere za njihovo suzbijanje postupno stvaraju percepciju o normalnosti kriza kao dru\u0161tvenim pojavama koje ne odstupaju od uobi\u010dajenih ili tipi\u010dnih stanja za hrvatsko dru\u0161tvo. Tako je i sada\u0161nja kriza postala normalnim dijelom \u017eivota ve\u0107ine stanovni\u0161tva, a svoje \u0161kolovanje zapo\u010dela je generacija koja je primarnu socijalizaciju do\u017eivjela isklju\u010divo u uvjetima dru\u0161tvene i ekonomske krize.<\/p>\n

Vi\u0161e sociolo\u0161kih paradigmi nagla\u0161ava va\u017enost \u0161ire percepcije normalnosti u dru\u0161tvenim odnosima ili barem pojedina\u010dna shva\u0107anja normalnosti za stabilno djelovanje dru\u0161tvenih aktera u svakodnevici. Usprkos razli\u010ditim shva\u0107anjima normalnosti ve\u0107ina bi se ipak slo\u017eila da je za odr\u017eavanje dru\u0161tvenih odnosa va\u017eno i \u0161iroko prihva\u0107anje i djelovanje u skladu s percipiranim normama i u skladu s prosje\u010dnim, op\u0107im i tipi\u010dnim djelovanjima drugih, bez obzira koliko je opravdano ili neopravdano uklju\u010divanje ili isklju\u010divanje pojedinih praksi koje ne konformiraju sa sredi\u0161njim dru\u0161tvenim tokovima. Kada kriza i neravnote\u017ea postanu op\u0107e i tipi\u010dne karakteristike svakodnevice, kada dominiraju tipizacije dru\u0161tvene stvarnosti kao te\u0161ke i nepredvidive te kada prethodno neprihvatljive tipizacije vode sigurnim ishodima djelovanja, tada se mo\u017ee govoriti i o krizi normalnosti. Me\u0111utim, stvaranje i \u0161iroko prihva\u0107anje smjernica djelovanja koje su u suprotnosti s prethodnim op\u0107im normama, a sada dovode do uspjeha, svjedo\u010de i o normalizaciji neuravnote\u017eenosti ili normalizaciji nenormalnosti. Primjerice, legitimiranje i normalnost korupcije u svakodnevici radi stvaranja \u0161ansi za zapo\u0161ljavanje, neophodnost zaobila\u017eenja zakona koji gu\u0161e poduzetni\u0161tvo radi odr\u017eanja poslovanja, prihva\u0107anje samo-eksploatacije radi pre\u017eivljavanja ili percepcija drugih ljudi isklju\u010divo kao temeljnih ekonomskih resursa svjedo\u010de o ustaljenju i normalizaciji pojava u suprotnosti s op\u0107im normama dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>\n

HSD predla\u017ee sljede\u0107e teme koje \u0107e se raspraviti na Kongresu:<\/p>\n