{"id":244,"date":"2017-02-10T10:23:32","date_gmt":"2017-02-10T09:23:32","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?page_id=244"},"modified":"2017-02-10T10:26:39","modified_gmt":"2017-02-10T09:26:39","slug":"priopcenje-ocuvanje-javnih-interesa-primjer-varsavske-ulice-u-zagrebu","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/sekcije\/sekcija-za-sociologiju-prostora\/sekcija-i-mediji\/priopcenje-ocuvanje-javnih-interesa-primjer-varsavske-ulice-u-zagrebu\/","title":{"rendered":"Priop\u0107enje: O\u010duvanje javnih interesa \u2013 primjer Var\u0161avske ulice u Zagrebu"},"content":{"rendered":"

Ako se osvrnemo na trenutno stanje u procesu planiranja<\/strong> gradova u nas, pa tako i Zagreba o\u010dito je kako je planiranje postalo strogo tehni\u010dka djelatnost (samo arhitektonske, prometne i gra\u00f1evinske struke) dok su dru\u0161tveni aspekti planiranja ostali u drugom planu. \u0160tovi\u0161e, moglo bi se re\u0107i da su gotovo potpuno izostavljeni iz procesa planiranja, te da se u njemu javljaju isklju\u010divo u obliku fraza ispra\u017enjenih od zna\u010denja, koje naj\u010de\u0161\u0107e slu\u017ee da bi se opravdale intencije investitora. To zna\u010di i da su gra\u0111ani svjesno isklju\u010deni<\/strong> iz grada u kojem svakodnevno \u017eive, te nemaju gotovo nikakav utjecaj na neposredno \u017eivotno okru\u017eenje.<\/p>\n

Javne rasprave nisu dovoljan mehanizam uklju\u010divanja javnosti, a njihov novi naziv \u201ejavni uvid” obja\u0161njava o \u010demu je zapravo rije\u010d: javnost u vrlo kratkom roku ima mogu\u0107nost dobiti \u201euvid” u ono \u0161to namjerava raditi netko tko nije \u201ejavnost\u00bb (dakle, radi iz privatnog interesa). Nedovoljan utjecaj gra\u0111ana<\/strong> na razvoj neposrednog i \u0161ireg okru\u017eenja olak\u0161ava masovnu privatizaciju i komercijalizaciju prostora. Velik broj donedavnih javnih povr\u0161ina (parkova, obalnog pojasa, ruralnih krajolika, zelenih povr\u0161ina, \u0161uma, igrali\u0161ta, \u010dak i trgova i dijelova ulica) privatiziran je ili smanjen u korist zadovoljavanja privatnih gra\u00f1evinskih, tj. poduzetni\u010dkih interesa. Tranzicijski kontekst dru\u0161tvenih promjena u prostoru doveo je do toga da se vrijednost prostora mjeri uglavnom postignutom cijenom po m2 te ga stoga odre\u00f1uje samo tr\u017ei\u0161na dimenzija. Ostale dimenzije prostora izgubile su na vrijednosti ili su ugro\u017eene pa javna, povijesna, simboli\u010dka ili kulturna dimenzija postaju gotovo neva\u017ene osim kada slu\u017ee odre\u00f1enim privatnim interesima. To proizlazi iz necjelovitog pristupa prostornom planiranju u hrvatskom tranzicijskom kontekstu u kojem vode\u0107u ulogu imaju politi\u010dke i njima srodne stru\u010dne strukture dru\u0161tvene mo\u0107i.<\/p>\n

Smatramo da je pitanje javnog dobra i javnog interesa<\/strong> potrebno problematizirati, ali i \u0161tititi, danas kada se poduzimaju tako brojne mjere kojima je cilj da oni izgube zna\u010denje i va\u017enost. Ovi su pojmovi za urbanu politiku grada Zagreba i donositelje odluka u njeno ime, \u010dini se, posve izgubili na va\u017enosti. Kako ina\u010de objasniti situaciju u zagreba\u010dkom prostoru gdje smo svjedoci \u201epoklanjanja” dijela javnog prostora privatnom interesu?<\/strong><\/p>\n

Sociolo\u0161ka literatura, primjerice, definira javno dobro<\/strong> kao takvo \u010dija potro\u0161nja ima kolektivno obilje\u017eje: potro\u0161nja pojedinca ne smanjuje potro\u0161nju drugih pojedinaca (Supek, 1987.). Upravo se u slu\u010daju gradnje poslovno – stambenog kompleksa na zagreba\u010dkom Cvjetnom trgu<\/strong> (Lifestyle centra, investitora T. Horvatin\u010di\u0107a) radi o naru\u0161avanju javnih interesa i javnog dobra. Pje\u0161a\u010dka zona Var\u0161avske ulice<\/strong> zbog gradnje podzemne gara\u017ee i ulaza u gara\u017eu izvan privatne parcele<\/strong>, ali u korist privatnog kompleksa<\/strong>, smanjuje se i dijelom ukida. Zbog projekta \u0107e se tako smanjiti ionako nedovoljna ukupna pje\u0161a\u010dka zona centra Zagreba te \u0107e se pretvoriti u prometnu ulicu.<\/p>\n

Sve ovo utoliko vi\u0161e zabrinjava stoga \u0161to su sredi\u0161nja zagreba\u010dka zona ili zagreba\u010dki donjogradski blokovi najatraktivniji dijelovi grada zbog vi\u0161estrukih obilje\u017eja i kvaliteta, od povijesnih, spomeni\u010dkih, kulturnih i javnih do rezidencijalnih i parkovnih. Oni zaslu\u017euju da se u njih ula\u017ee jer trebaju rekonstrukciju i revitalizaciju da bi bili i dalje atraktivni, ali nikako ne zaslu\u017euju destrukciju i ukidanje njihovog javnog interesa i obilje\u017eja.<\/p>\n

Slu\u010daj Cvjetni prolaz mo\u017ee se promatrati i kao neravnopravan model nametnutog tzv. privatno-javnog interesa<\/strong> s minimumom javnog, a maksimumom privatnog interesa. Namijenjen je samo elitnom sloju stanovnika (novom dru\u0161tvenom sloju) kao “klju\u010dnim akterima ili nositeljima mo\u0107i u urbanoj areni”. Mo\u017ee ga se prema postoje\u0107im teorijskim konceptima ozna\u010diti i kao tip rekonstrukcije centra grada koju obilje\u017eava zna\u010dajna uloga kapitala i investiranja, a zaboravlja interese gra\u0111ana.<\/p>\n

Zbog svega navedenoga tra\u017eimo o\u010duvanje Var\u0161avske ulice kao pje\u0161a\u010dke zone bez smanjivanja njene veli\u010dine u korist gradnje spomenutog kompleksa!<\/strong><\/p>\n

\u010clanovi sekcije Sociologije prostora pri HSD-u: Nata\u0161a Bokan, prof., dr. sc. Ognjen \u010caldarovi\u0107, Kruno Kardov, prof., Marica Marinovi\u0107 Golubi\u0107, prof., mr. sc. Mirko Petri\u0107, dr. sc. Sa\u0161a Poljanec-Bori\u0107, dr. sc. Du\u0161ica Seferagi\u0107, dr. sc. An\u0111elina Svir\u010di\u0107 Gotovac (predsjednica sekcije), Jana \u0160arini\u0107, prof., dr. sc. Maja \u0160tambuk, Tijana Trako, prof., Jelena Zlatar, prof. (tajnica sekcije), Milan \u017dupan\u010di\u0107, prof.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako se osvrnemo na trenutno stanje u procesu planiranja gradova u nas, pa tako i Zagreba o\u010dito je kako je planiranje postalo strogo tehni\u010dka djelatnost (samo arhitektonske, prometne i gra\u00f1evinske struke) dok su dru\u0161tveni aspekti planiranja ostali u drugom planu. \u0160tovi\u0161e, moglo bi se re\u0107i da su gotovo potpuno izostavljeni iz procesa planiranja, te da … Nastavi \u010ditati Priop\u0107enje: O\u010duvanje javnih interesa \u2013 primjer Var\u0161avske ulice u Zagrebu<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":736,"featured_media":0,"parent":241,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-244","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/244","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/users\/736"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=244"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/244\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":248,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/244\/revisions\/248"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/241"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=244"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}