{"id":1508,"date":"2019-02-06T14:41:43","date_gmt":"2019-02-06T13:41:43","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?page_id=1508"},"modified":"2019-02-06T15:07:25","modified_gmt":"2019-02-06T14:07:25","slug":"tema-kongresa","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/kongres-2019-godine\/tema-kongresa\/","title":{"rendered":"Tema kongresa"},"content":{"rendered":"<p>Hrvatsku danas karakterizira niska razina povjerenja u dru\u0161tvene institucije poput pravosu\u0111a, Sabora, politi\u010dkih stranaka, kao i ja\u010danje populisti\u010dkih stremljenja i populisti\u010dkih pokreta. Tako\u0111er, primje\u0107uje se porast tolerancije spram razli\u010ditih oblika oportunisti\u010dkih pona\u0161anja kao i sve u\u010destalije kori\u0161tenje neformalnih instrumenata pri rje\u0161avanju problema s kojima se gra\u0111ani svakodnevno susre\u0107u. Uz ja\u010danje populisti\u010dkih tendencija u politi\u010dkoj sferi sve vi\u0161e se potenciraju i ideolo\u0161ke podjele te politi\u010dko-vrijednosne polarizacije. S druge strane, sportske pa i humanitarne manifestacije nerijetko se koriste kao primjeri nacionalnog jedinstva.<\/p>\n<p>Ovo su samo neke od dru\u0161tvenih pojava i procesa koje mogu biti povezane s izgradnjom i razgradnjom socijalne kohezije. U tom smislu, postavlja se pitanje \u0161to sve ote\u017eava socijalnu koheziju i onemogu\u0107uje pokretanje dru\u0161tvenih reformi i rje\u0161avanje problema poput ekonomske nerazvijenosti, sporog rasta \u017eivotnog standarda, stagnantnog siroma\u0161tva u pojedinim dru\u0161tvenim slojevima, korupcije i klijentelizma. Karakterizira li na\u0161e dru\u0161tvo porast netolerancije, nacionalizma i homogenizacije, u kojoj su mjeri populisti\u010dke politike posljedica takvih pojava? S druge strane, koji dru\u0161tveni procesi umanjuju te tendencije?<\/p>\n<p>Mnoge analize posljednjih nekoliko desetlje\u0107a upu\u0107uju na postojanje dubljih dru\u0161tvenih pojava koji zahtijevaju preispitivanje i redefiniranje temeljnih sociolo\u0161kih koncepata. Va\u017enost socijalnih mre\u017ea koje konstituiraju temeljne dru\u0161tvene institucije i povjerenja koje olak\u0161ava njihovo funkcioniranje su do sada istra\u017eivani pomo\u0107u koncepta socijalnog kapitala. U posljednje vrijeme, sociolo\u0161ka istra\u017eivanja okre\u0107u se ponovo konceptu solidarnosti i socijalnoj koheziji kao relevantnim \u010dimbenicima stabilnog i inkluzivnog demokratskog dru\u0161tva. Ovu paradigmatsku promjenu inducirale su posljedice globalizacijskih procesa kao \u0161to su masovne migracije i rast nejednakosti (Koster 2007, Vergolini 2011).<\/p>\n<p>Socijalna kohezija je pojam s dugom sociolo\u0161kom tradicijom od Durkheima do suvremenih autora poput Lockwooda i Granovettera, no bez jednozna\u010dno prihva\u0107enog i definiranog zna\u010denja (Arieli 2014; Fonseca,  Lukosch i Brazier 2018) pri \u010demu je vi\u0161estruko kriti\u010dki preispitivan (Schiefer i van der Noll 2017). S druge strane, u dokumentima Europske unije socijalna je kohezija definirana kao proces usmjeren smanjivanju razlika i za\u0161titi od dru\u0161tvene isklju\u010denosti. Vije\u0107e Europe definira socijalnu koheziju kao \u201ckapacitet dru\u0161tva da osigura blagostanje svih svojih \u010dlanova\/ica, minimiziraju\u0107i razlike i izbjegavaju\u0107i marginalizaciju sa sljede\u0107im karakteristikama: 1. Recipro\u010dna lojalnost i solidarnost; 2. Snaga dru\u0161tvenih veza i zajedni\u010dkih vrijednosti; 3. Osje\u0107aj pripadnosti; 4. Povjerenje me\u0111u pojedincima u zajednici; 5. Smanjenje nejednakosti i socijalne isklju\u010denosti\u201d (Vije\u0107e Europe 2008). U ovom kontekstu, pojam ima pozitivan prizvuk, no socijalna kohezija postaje sve u\u010destalije redefinirana i izjedna\u010dena s homogenizacijom i asimilacijom, a diskursi o razli\u010ditosti postaju sve vi\u0161e ekstremisti\u010dki i nacionalisti\u010dki (Vasta 2010).<\/p>\n<p>Interes akademske zajednice za ponovno propitivanje koncepta socijalne kohezije ozna\u010dava vra\u0107anje teorijama integracije i diferencijacije u fokus analiza dru\u0161tvenih znanosti. Istra\u017eivanja su se zbog toga okrenula pitanjima utjecaja razli\u010ditosti na participaciju u kolektivnom \u017eivotu &#8211; imaju li etni\u010dke, religijske i kulturne razlike negativan efekt na dru\u0161tvenu solidarnost i uzrokuju li eroziju socijalne kohezije?<\/p>\n<p>Pozivamo Vas da se uklju\u010dite u rad kongresa koji ima za cilj odgovoriti na pitanje zna\u010denja solidarnosti, integracije i socijalne kohezije danas te druga aktualna pitanja hrvatskog dru\u0161tva, ali i na\u0161eg regionalnog okru\u017eenja. Predla\u017eemo sljede\u0107e teme za raspravu, pri \u010demu su i drugi aspekti problema vezani uz temu kongresa dobrodo\u0161li:<\/p>\n<ul>\n<li>Kako i u kojoj mjeri socioekonomske krize doprinose ja\u010danju procesa nacionalne homogenizacije i integracije i istovremenom slabljenju socijalne kohezije?<\/li>\n<li>Utjecaj etni\u010dkih, religijskih, klasnih i kulturnih razli\u010ditosti u dru\u0161tvu na socijalnu koheziju<\/li>\n<li>Odnos emigracijskih\/imigracijskih procesa i socijalne kohezije<\/li>\n<li>Utjecaj okoli\u0161nih kriza (npr. poplave i po\u017eari) na socijalnu koheziju<\/li>\n<li>Socijalna isklju\u010denost, socijalne inovacije i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Pluralizam identiteta i socijalna kohezija<\/li>\n<li>\u010cimbenici dru\u0161tvene polarizacije i konflikata<\/li>\n<li>Vrijednosne\/politi\u010dke orijentacije i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Sport i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Solidarnost i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Humanitarno djelovanje, volonterski rad, dru\u0161tvena participacija i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Politi\u010dka participacija, populizam i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Multidimenzionalnost koncepta socijalne kohezije, kolektivna i individualna dimenzija<\/li>\n<li>Stati\u010dki i dinami\u010dki koncept socijalne kohezije<\/li>\n<li>Indikatori socijalne kohezije<\/li>\n<li>Socijalna kohezija i socijalni kapital: konceptualne razlike i sli\u010dnosti<\/li>\n<li>Regionalni razvoj i (dez)integracijski procesi u Hrvatskoj<\/li>\n<li>Mediji i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Obrazovanje i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Dru\u0161tveni aktivizam i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Odnos tehnolo\u0161kih promjena, digitalnih tehnologija, dru\u0161tvenih mre\u017ea i socijalne kohezije<\/li>\n<li>Mladi i socijalna kohezija<\/li>\n<li>Razlike u rodnim ulogama i odnosima kao pokazatelj socijalne kohezije<\/li>\n<li>Rad, zaposlenost i sindikalno udru\u017eivanje<\/li>\n<li>Generacijske razlike u razumijevanju socijalne kohezije i solidarnosti<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatsku danas karakterizira niska razina povjerenja u dru\u0161tvene institucije poput pravosu\u0111a, Sabora, politi\u010dkih stranaka, kao i ja\u010danje populisti\u010dkih stremljenja i populisti\u010dkih pokreta. Tako\u0111er, primje\u0107uje se porast tolerancije spram razli\u010ditih oblika oportunisti\u010dkih pona\u0161anja kao i sve u\u010destalije kori\u0161tenje neformalnih instrumenata pri rje\u0161avanju problema s kojima se gra\u0111ani svakodnevno susre\u0107u. Uz ja\u010danje populisti\u010dkih tendencija u politi\u010dkoj sferi &hellip; <a href=\"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/hr\/kongres-2019-godine\/tema-kongresa\/\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">Tema kongresa<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":736,"featured_media":0,"parent":1505,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1508","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1508","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/users\/736"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1508"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1508\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1511,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1508\/revisions\/1511"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1505"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1508"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}