Kongres HSD-a posve\u0107en je temi sociolo\u0161ke perspektive dru\u0161tvenih nejednakosti. Jo\u0161 1974. godine na\u0161 ugledni sociolog Sr\u0111an Vrcan objavio je knjigu \u201eDru\u0161tvene nejednakosti i moderno dru\u0161tvo\u201c u kojoj je zaklju\u010dio da je nejednakost u suvremenim dru\u0161tvima sistemske i strukturalne naravi, slo\u017eena i vi\u0161edimenzionalna pojava Istaknuo je da egalitarno usmjerena dru\u0161tvena gibanja nisu nikad uspjela ostvariti svoje ciljeve, te da znanstveno-tehnolo\u0161ki razvoj u procesu industrijalizacije i modernizacije ne vodi ireverzibilnom trendu egalitarnosti. Vrcan nadalje ukazuje kako ekonomski rast koji bi na\u010delno svima trebao pove\u0107ati bogatstvo ne ubla\u017euje nejednakosti, a pritisak prema preraspodjeli nema u\u010dinka odnosno razlike se ne \u010dine manje va\u017enim ako svi dobivaju vi\u0161e. Iako dru\u0161tvene nejednakosti nisu bile u fokusu istra\u017eivanja hrvatske sociologije u posljednjim desetlje\u0107ima, eksponencijalni rast dru\u0161tvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siroma\u0161tva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim \u017eivotom u inozemstvu, poti\u010de niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa i ponovno usmjerava sociolo\u0161ka istra\u017eivanja prema analizi strukture i dinamike dru\u0161tvenih nejednakosti kao temeljnih sociolo\u0161kih koncepata.<\/p>\n
Recentniji interes svjetske znanstvene zajednice i javnosti za pitanja dru\u0161tvenih nejednakosti pobudio je izlazak knjige T. Pikettyja \u201eKapital u 21. stolje\u0107u\u201c 2014. godine koja je vrlo brzo progla\u0161ena ekonomskom knjigom desetlje\u0107a. Pikettyjeva analiza pokazala je kako se sve vi\u0161e bogatstva koncentrira u rukama elite koja se bogati naslje\u0111ivanjem, a manje svojim radom. Sociologija je razvila razli\u010dite pristupe fenomenu drasti\u010dnog porasta nejednakosti u dru\u0161tvu uz konsenzus kako je to vjerojatno najva\u017eniji problem suvremenog dru\u0161tva. Jedan dio sociologa poput M. Burawoya predla\u017ee povratak sociolo\u0161koj tradiciji kojoj je civilno dru\u0161tvo u sredi\u0161tu interesa, a analizu temelji na kritici komodifikacije, marketizacije i financijalizacije dru\u0161tva. On polazi od dva razli\u010dita pogleda na dru\u0161tvene nejednakosti nakon ekonomske krize 2008. izvan sociologije, jedan je pape Franje koji nagla\u0161ava problem isklju\u010denosti iz tr\u017ei\u0161nog dru\u0161tva, a drugi ekonomista T. Pikettyja koji se bavi nejednakom uklju\u010denosti u tr\u017ei\u0161no dru\u0161tvo. S druge strane sociolozi poput U. Becka smatraju da je transformaciju i reprodukciju dru\u0161tvenih klasa u 21. stolje\u0107u potrebno promatrati u odnosu na distribuciju dobrog i lo\u0161eg i time povezanih sistemskih rizika. Rizik se ne mo\u017ee svesti samo na \u017eivotne \u0161anse individua, a sociologija ne bi trebala previdjeti rizike povezane s dr\u017eavom, znano\u0161\u0107u, upravljanjem masovnim medijima, novim korporativnim ulogama, zakonom i dru\u0161tvenim pokretima. Britanski sociolog Goldthorpe pak isti\u010de va\u017enost povratka sociolo\u0161kim konceptima statusa i klase u analizi nejednakosti nagla\u0161avaju\u0107i razlike u ekonomskom i sociolo\u0161kom pristupu istra\u017eivanja fenomena nejednakosti. Dok se ekonomski pristup fokusira na zna\u010dajke pojedinaca kao \u0161to su prihod, bogatstvo i obrazovanje, sociolo\u0161ki pristup karakterizira koncept nejednakosti u relacijskom smislu kao dru\u0161tveni status i klasnu pripadnost, odnosno u smislu dru\u0161tvenih odnosa unutar kojih je individua manje ili vi\u0161e privilegirana. Klasa se tako definira dru\u0161tvenim odnosima unutar pozicije na tr\u017ei\u0161tu rada u odnosu na sigurnost, stabilnost i o\u010dekivanost dohotka. Posebno je va\u017eno istaknuti istra\u017eivanje strukture nejednakosti u smislu vi\u0161edimenzionalnosti stratifikacije.<\/p>\n
Pozivamo Vas da se uklju\u010dite u rad Kongresa koji ima za cilj odgovoriti na aktualna pitanja hrvatskog dru\u0161tva, ali i na\u0161eg regionalnog okru\u017eenja. Predla\u017eemo sljede\u0107e teme za raspravu, ali i drugi aspekti problema vezani uz temu Kongresa su dobrodo\u0161li:<\/p>\n
Kongres HSD-a posve\u0107en je temi sociolo\u0161ke perspektive dru\u0161tvenih nejednakosti. Jo\u0161 1974. godine na\u0161 ugledni sociolog Sr\u0111an Vrcan objavio je knjigu \u201eDru\u0161tvene nejednakosti i moderno dru\u0161tvo\u201c u kojoj je zaklju\u010dio da je nejednakost u suvremenim dru\u0161tvima sistemske i strukturalne naravi, slo\u017eena i vi\u0161edimenzionalna pojava Istaknuo je da egalitarno usmjerena dru\u0161tvena gibanja nisu nikad uspjela ostvariti svoje … Nastavi \u010ditati Tema kongresa<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":736,"featured_media":0,"parent":443,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1207","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1207","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/users\/736"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1207"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1207\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1208,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1207\/revisions\/1208"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1207"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}