Informacije koje potrebno posjedovati prije javne rasprave.<\/p>\n
\u0160to je znanost i kako se postaje znanstvenik?<\/strong><\/p>\n Svaki znanstvenik postaje znanstvenikom zahvaljuju\u0107i (prije svih) samome sebi te znanstvenicima<\/strong> koji su prethodno sa znanstvenikom radili na istra\u017eivanju (tj. mentoru, sumentoru i \u010dlanovima povjerenstva te svim ostalim znanstvenicima koji su doprinijeli originalnosti znanstvenog rada). Kako bi netko mogao biti mentor budu\u0107em znanstveniku mora i sam biti znanstvenik iz znanstvenog podru\u010dja u kojem \u0107e budu\u0107i znanstvenik istra\u017eivati. Ukoliko netko nije znanstvenik a ocjenjuje znanstveni rad postavlja se pitanje relevantnosti ocjene (mi\u0161ljenje je odre\u0111enih znanstvenika). Svakako, nove spoznaje u znanosti bi trebale imati osim znanstvene i prakti\u010dnu primjenu. Na temelju brojnih znanstvenih dokaza i novih spoznaja funkcioniraju tako\u0111er privatne i javne tvrtke kako bi stvorile jo\u0161 ve\u0107u u\u010dinkovitost. U ve\u0107ini slu\u010dajeva (op\u0107e poznate informacije) \u010dinjenice i znanja koja su op\u0107e poznata ne mogu se smatrati znano\u0161\u0107u\u2026<\/p>\n Imaju li znanstvenici pravo na \u0161utnju?<\/strong><\/p>\n Znanstvenici nemaju pravo na \u0161utnju\u2026 (Izvor: Vlatko Silobr\u010di\u0107, 24.9.2012. URL: http:\/\/www.rifin.com\/o-znanosti-u-hrvatskoj\/1614-znanstvenici-nemaju-pravo-na-utnju)<\/p>\n Koja su znanstvena zvanja?<\/strong><\/p>\n Znanstvena zvanja su:<\/p>\n Za znanstvenog suradnika mo\u017ee biti izabran istra\u017eiva\u010d koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji ga afirmiraju kao priznatog znanstvenika. Za vi\u0161ega znanstvenog suradnika mo\u017ee biti izabran istra\u017eiva\u010d koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji predstavljaju zna\u010dajan doprinos znanosti. Za znanstvenog savjetnika mo\u017ee biti izabran istra\u017eiva\u010d koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove kojima je zna\u010dajno unaprijedio znanost, pri \u010demu \u0107e se posebno cijeniti me\u0111unarodna afirmacija znanstvenika i me\u0111unarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegov zna\u010daj u okviru nacionalnih sadr\u017eaja. Nacionalno vije\u0107e za znanost donosi pravilnik koji se objavljuje u \u201eNarodnim novinama\u201c, a detaljnije propisuje uvjete za izbor u znanstvena zvanja. Od 01. sije\u010dnja 2006. godine primjenjuju se uvjeti za izbor u znanstvena zvanja propisani\u00a0Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN\u00a0 84\/05, 100\/06, 138\/06, 120\/07, 71\/10, 116\/10 i 38\/11). Znanstveno zvanje je\u00a0trajno,\u00a0nije ovisno o radnom mjestu, a prestaje prelaskom u vi\u0161e znanstveno zvanje ili njegovim oduzimanjem. Postupak oduzimanja znanstvenog zvanja mo\u017ee pokrenuti znanstvena organizacija, mati\u010dni odbor, podru\u010dno vije\u0107e, Nacionalno vije\u0107e za znanost ili Odbor za etiku u slu\u010daju:<\/p>\n Kako se provodi postupak izbora u znanstvena zvanja? <\/strong><\/p>\n Postupak izbora u znanstveno zvanje mo\u017ee pokrenuti osoba koja smatra da ispunjava uvjete za izbor u odre\u0111eno znanstveno zvanje i znanstvena organizacija s kojom pristupnik ima ugovor o radu. Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se\u00a0znanstvenoj organizaciji ovla\u0161tenoj za provo\u0111enje dijela izbora u znanstvena zvanja, zajedno s dokazima o ispunjavanju uvjeta za izbor u odre\u0111eno znanstveno zvanje…<\/p>\n Istinitost informacija ( tj. kakva mora biti informacijska znanost?)<\/strong><\/p>\n Na informacijskom prostoru koji oblikuju internet i informacijske tehnologije oblikovan je korpus objektivnog i istinitog znanja. Ako se te\u017ei iz razli\u010ditih interesa za neobjektivno\u0161\u0107u, mo\u017ee se re\u0107i da se radi o neznanju koje se mo\u017ee izraziti logi\u010dkom neistinom. Postoje\u0107e komunikacijske mre\u017ee moraju imati zada\u0107u organizacije i prijenosa istinitih informacija. Istinite informacije su pretpostavka racionalnog upravljanja, bez obzira na to o kojoj razini upravljanja se radi\u2026 U slu\u010daju strate\u0161kog upravljanja rije\u010d je o op\u0107enitim informacijama i podrazumijeva se velik obuhvat. Suprotno tome, kod takti\u010dkog i operativnog upravljanja potrebne su \u010de\u0161\u0107e informacije za kra\u0107a razdoblja i ona manjeg obuhvata. Prema tome, sve tri razine upravljanja koriste se ra\u010dunovodstvenim informacijama, ali podrazumijeva se razli\u010dita razina op\u0107enitosti za pojedine razine upravljanja. U informacijskom prostoru (na internetu) ne postoje mehanizmi kontrole javnog znanja prema kriteriju istine i objektivnosti. U dana\u0161njem globalnom dru\u0161tvu, svakako postoji karijera za one koji se bave sigurno\u0161\u0107u informacijskih sustava jer su mjere za\u0161tite sve potrebnije. Mo\u017ee li informacijsko-komunikacijska znanost bez preuzimanja odgovornosti za svoj doprinos istra\u017eivanju svijetlih i tamnih strana razvoja informacijskog dru\u0161tva biti dru\u0161tvena znanost? Ako informacijska znanost \u017eeli biti dru\u0161tvena, onda mora smo\u0107i snage i odgovornosti da upi\u0161e i opi\u0161e svoj doprinos moralnom, umnom i duhovnom razvoju dru\u0161tvene zajednice, doprinos koji se ne\u0107e mjeriti samo tehni\u010dkim i kvantitativnim pokazateljima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Informacijska znanost je dru\u0161tvena znanost te je njezin predmet interesa i bavljenja organizacija i razmjena znanja. Posjedovanjem zna\u010denja mo\u017eemo vrlo lako utvrditi istinitu vrijednost informacije. Vrlo \u010desto se logika povezuje s utvr\u0111ivanjem istinitosti. Iako je logi\u010dka valjanost nu\u017ean uvjet i pretpostavka bilo koje istinitosti, logika ne jam\u010di istinitost, ali izra\u017eava formalne uvjete valjanosti te je nu\u017ena pretpostavka svake znanstvene metodologije. Demantiranjem logi\u010dke istine primjenom logi\u010dkog operatora ne, istina se vrlo lako mo\u017ee pretvoriti u neistinu isto, kao \u0161to se i demantiranje logi\u010dke neistine mo\u017ee pretvoriti u logi\u010dku istinu. Logi\u010dke izjave su re\u010denice za koje mo\u017eemo utvrditi istinitost. Ako ne mo\u017eemo utvrditi istinitost pojedine izjave, onda te izjave nisu logi\u010dke. Logi\u010dke izjave mo\u017eemo povezati logi\u010dkim operatorima i, ili i ne. Povezivanje logi\u010dke izjave s operatorom ne demantiramo istinu i\/ili neistinu. Operatori i<\/strong> i ili<\/strong> mogu povezivati dvije logi\u010dke izjave, i to neistinitu s neistinitom, neistinitu s istinitom, istinitom s neistinitom i istinitu s istinitom. Tako\u0111er valja spomenuti da se logi\u010dkim izjavama\u00a0 bavi dio matematike koji se naziva matemati\u010dka logika, dok je npr. op\u0107epoznato to da pravila rada s logi\u010dkim izjavama daje Boolova algebra. Izme\u0111u informacija i odlu\u010divanja postoji me\u0111uzavisnost. Odluke se uglavnom donose na temelju informacija. Realizacijom odluka dolazi se do promjena u tvrtkama i\/ili okru\u017eenju. Promjene rezultiraju novim informacijama na temelju kojih se donose nove poslovne odluke i taj se proces neprekidno ponavlja. U me\u0111uzavisnosti informacija i odlu\u010divanja vrlo zna\u010dajno mjesto pripada kontroli. U tom kontekstu potrebno je istaknuti da svaki dobar menad\u017eer mora znati \u0161to, kada i za\u0161to treba kontrolirati. Primjenom i temeljem svih to\u010dnih informacija ne dolazimo definitivno do najbolje odluke koju mo\u017eemo donijeti u svakom slu\u010daju. Kod odlu\u010divanja se osim logi\u010dkih operatora mogu primjenjivati i operatori uspore\u0111ivanja, koji mogu poslu\u017eiti za uspore\u0111ivanje dviju veli\u010dina te sudjelovati kao argument kod utvr\u0111ivanja istinitosti\u2026<\/p>\n\n
\n